Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle, zahvaljujući usponu cijena nafte, no trgovalo se vrlo nestabilno zbog slabih poslovnih rezultata niza kompanija i neizvjesnosti po pitanju monetarne politike Feda.

Dow Jones ojačao je 225 bodova ili 1,31 posto, na 17.416 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,95 posto, na 2.021 bod, a Nasdaq indeks 0,98 posto, na 4.683 boda.

Trgovanje je jučer bilo vrlo nestabilno, pa su se indeksi izmjenjivali u pozitivnom i negativnom području. S&P 500 indeks bio je u prvom dijelu trgovanju u minusu do 0,6 posto, da bi u drugom dijelu porastao 0,9 posto.

Posljedica je to nizanja slabijih i boljih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih izvješća kompanija, snažnog dolara, niskih cijena nafte i nesigurnosti po pitanju povećanja kamata Feda, kaže Dennis Dick, direktor u tvrtki Bright Trading.

"Radi se o tehničkom rastu cijena. Kada su fundamenti nejasni, kao i makropokazatelji, preostaje vam samo tehničko trgovanje", kaže Dennis Dick.

Usponu indeksa pomogao je rast cijena dionica u energetskom sektoru, nakon što je cijena nafte na američkom tržištu porasla 10-ak centi, na 44,53 dolara po barelu. Prije toga bila je u minusu oko 2 posto, skliznuvši nedaleko najnižih razina od 2009. godine.

Podršku tržištu pružio je i podatak da je broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga jedna pao za 43.000, na 265.000, najnižu razinu od 2000. godine. Premda analitičari tako oštar pad pripisuju skraćenom radnom tjednu zbog blagdana, ti podaci ipak ukazuju na poboljšanje situacije na američkom tržištu rada.

S druge strane, ulagače su razočarali slabiji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati tehnoloških divova, kao što su Qualcomm i Alibaba. Cijena dionice Qualcomma pala je 10, a Alibabe 9 posto.

Dionica McDonald′sa poskupila je, pak, 5 posto, nakon vijesti da je izvršni direktor tog lanca restorana brze hrane smijenjen nakon anemičnih poslovnih rezultata.

Loše na tržište djeluje i neizvjesnost po pitanju monetarne politike u SAD-u. Doduše, u srijedu su čelnici američke središnje banke poručili da će biti strpljivi po pitanju povećanja kamata, no istaknuli su i da gospodarstvo stabilno raste, što je protumačeno kao signal da ostaju pri svojim planovima o normalizaciji monetarne politike.

Tim više što nisu previše prostora u priopćenju posvetili slabljenju globalnog gospodarstva i jačanju deflacijskih pritisaka.

Ulagači su se nadali da će zbog slabosti globalnog gospodarstva, zbog čega druge središnje banke popuštaju monetarnu politiku, i opasnosti od deflacije, zbog pada cijena nafte, Fed signalizirati odgodu planova o zaoštravanju monetarne politike.

No, to se nije dogodilo, pa na tržištu i dalje vladaju nagađanja hoće li kamate povećati sredinom ili krajem godine.

Na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,22 posto, na 6.810 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,25 posto, na 10.737 bodova, a pariški CAC 0,44 posto, na 4.631 bod.