Na Wall Streetu su burzovni indeksi pali i u utorak, drugi dan zaredom, no znatno blaže nego dan prije jer su cijene nafte pale i jer su splasnule špekulacije da će Fed već u listopadu dodatno povećati kamatne stope.

Dow Jones indeks oslabio je 0,26 posto, na 51.349 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,17 posto, na 7.670 bodova, a Nasdaq 0,08 posto, na 26.797 bodova.

Na samom početku trgovanja indeksi su bili u većem minusu, no ulagače je kasnije ohrabrio pad cijena nafte za više od 2,5 posto, nakon vijesti da je ponovno počeo izvoz nafte iz luka Saudijske Arabije u Crvenom moru.

Izvoz iz tih luka posljednjih je tjedana bio prekinut zbog oštećenja ključnog naftovoda u napadima iranskih dronova početkom rujna.

No, Hormuški tjesnac, ključni put za izvoz nafte s Bliskog istoka, i dalje je praktično zatvoren, pa ostaje za vidjeti kako će se idućih dana kretati cijene nafte.

Pozitivno je na tržište utjecala i izjava Johna Williamsa, predsjednika podružnice Feda u New Yorku, da središnja banka ima vremena ′odvagnuti′ nove pokazatelje prije odluke o kamatnim stopama.

Premda drugi čelnici Feda najavljuju daljnje povećanje kamata, nakon Williamsova komentara splasnule su špekulacije o zaoštravanju monetarne politike već u listopadu.

Na tržištu se sada procjenjuje da postoji oko 52 posto izgleda da će Fed već u listopadu dodatno povećati kamate, dok su prije Williamsova komentara ti izgledi iznosili gotovo 70 posto.

Možda ne u listopadu, ali kamate će, po svemu sudeći, biti povećane do kraja godine, stoga rastu prinosi na američke državne obveznice.

Jučer su prinosi na 30-godišnje obveznice dosegnuli 5,62 posto, najvišu razinu od 2002. godine, a na 10-godišnje obveznice 5,29 posto, najviše od 2007.

To negativno utječe na tržište dionica, pa se na najvećoj svjetskoj burzi već tjednima trguje oprezno.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE oslabio je 0,45 posto, na 10.636 bodova, a pariški CAC 0,53 posto, na 8.035 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,10 posto, na 25.399 bodova.