S neto financijskom imovinom u 2025. godini od 22.710 eura po stanovniku, Hrvatska se nalazi na 30. mjestu na Allianzovoj globalnoj ljestvici, koju predvodi SAD, pokazuje najnovije izvješće objavljeno u četvrtak.

U 17. izdanju svog izvješća o globalnom bogatstvu, koje analizira stanje imovine i dugova kućanstava u gotovo 60 zemalja, Allianz je izvijestio da je financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla lani za 9,2 posto, na 118,8 milijardi eura, što predstavlja usporavanje u odnosu na rast od 12,7 posto u 2024. Pritom, osiguranje i mirovine su rasli najbrže, po stopi od 12 posto, ispred vrijednosnih papira, koji su porasli za 9,9 posto, što je znatan pad s 23,5 posto u 2024., te depozita, koji su porasli za 7,8 posto. Iznos nove štednje uglavnom je bio stabilan, uz pad od 0,9 posto, na 7,9 milijardi eura.

S druge strane, obveze hrvatskih kućanstava porasle su za 12,4 posto, na 31,4 milijarde eura.

Tako, neto financijska imovina porasla je osam posto, na 87,4 milijarde eura, dok je, s neto financijskom imovinom od 22.710 eura po stanovniku, Hrvatska lani zauzela 30. mjesto među obuhvaćenim zemljama, ′popevši′ se za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu, istaknuto je u izvješću.

Realno, nakon prilagodbe za inflaciju, neto financijska imovina je porasla za 4,6 posto. "Iako je to manje nego 2024., kada je realni rast iznosio 8,3 posto, Hrvatska i dalje bilježi viši rast od prosjeka istočne Europe, koji iznosi 2,5 posto", navodi Allianz,

Od 2019. godine, dodaje, stvarna financijska imovina kumulativno je porasla za 29,8 posto, što je treći najveći rast među zemljama EU‑a u istočnoj Europi, iza Litve i Slovenije, te iznad regionalnog prosjeka od 24,5 posto.

Globalna financijska imovina lani je porasla za 8,6 posto i dosegnula rekordnih 268.400 milijardi eura, unatoč izazovnim geopolitičkim i gospodarskim uvjetima, ističe Allianz.

Vrijednost vrijednosnih papira porasla je u 2025. za 12,4 posto, više nego dvostruko brže od depozita koji su rasli 5,7 posto, dok je vrijednost osiguranja i mirovina porasla pet posto. S druge strane, nova štednja pala je za 5,4 posto, na 4.100 milijardi eura.

U budućnosti presudna umjetna inteligencija

Iz Allianza navode da su sjevernoamerička kućanstva, kojima je 60,7 posto portfelja uloženo u vrijednosne papire, osobito snažno profitirala od rasta tržišta, pri čemu je ta regija ostvarila 51,4 posto globalnog porasta financijske imovine. "Proteklo desetljeće porast vrijednosti imovine činio je 71 posto rasta sjevernoameričke financijske imovine, u usporedbi sa samo 36 posto u zapadnoj Europi, što pokazuje važnost ulaganja ušteđevine umjesto čuvanja na računima s niskim prinosima", napominju.

Procjenjuju da bi globalna financijska imovina u 2026. mogla porasti za devet posto, no upozoravaju da srednjoročne okolnosti postaju sve zahtjevnije jer sporiji rast, postojana inflacija, fragmentacija i visoki javni dug negativno utječu na prinose.

Smatraju da će u budućnosti umjetna inteligencija stoga biti presudna.

"Jača produktivnost i zarada mogle bi podržati prinose od imovine, ali sve većim oslanjanjem na tržišta koja pokreće umjetna inteligencija za stvaranje bogatstva kućanstava također se izlaže riziku. Budući da je indeks S&P 500 od kraja 2022. porastao za oko 95 posto, znatan dio nedavnog porasta bogatstva uzrokovan je visokim tržišnim vrednovanjima i očekivanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju. Korekcija indeksa S&P 500 od 25 posto u godini šoka bi izbrisala oko 27.000 milijardi američkih dolara bogatstva američkih kućanstava, iznos jednak gotovo 14 posto njihove ukupne neto vrijednosti, te bi smanjila povjerenje i potrošnju i gurnula američko gospodarstvo u recesiju", upozorava Allianz.

U priopćenju se prenosi i izjava direktorice tematskih istraživanja i politike u Allianz Researchu Katharine Utermohl, koja kaže da bi umjetna inteligencija mogla postati sljedeći veliki pokretač stvaranja bogatstva, ali da je ključno pitanje tko će u tome sudjelovati.

"Kako umjetna inteligencija potencijalno preusmjerava više stvaranja vrijednosti prema kapitalu, šire sudjelovanje u povratu kapitala i politike koje pomažu radnicima da se prilagode bit će ključne za širu raspodjelu dividende bogatstva koje stvara umjetna inteligencija", istaknula je.