Pad likvidnosti po dolasku krize prije sedam godina nije samo boljka hrvatskog tržišta kapitala, već cijele jugoistočne Europe.

Prema analizi portala iCapital, na slovenskoj, hrvatskoj, srpskoj, rumunjskoj i bugarskoj burzi dionički se promet nikada nije vratio na pretkrizne razine iz 2007. godine. Dok se te godine prosječno dnevno na Zagrebačkoj burzi protrgovalo za 11,6 milijuna eura, prošle je godine dnevni promet dionicama iznosio oko 1,6 milijuna eura. Godišnje izvješće objavljeno u srijedu otkriva da je lani dionički promet dosegao 2,4 milijarde kuna, 11,5 posto manje nego godinu ranije.

Domaće tržište kapitala dobar je primjer kako posljedice određenih odluka mogu imati doista dugoročan efekt, ističe Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. "Kod nas niski prometi u velikoj mjeri imaju temelj u relativno niskom udjelu slobodnih dionica (free float), a uzrok leži u načinu provođenja privatizacije u prošlosti. Kao dokaz toj tezi možemo navesti način privatizacije HT-a, koja je već godinama najlikvidnije izdanje na ZSE. Uz to, domaće kompanije tradicionalno se financiraju bankarskim kreditima", pojašnjava Gažić.

"Kao ključni problem tržišta vidimo manjak novih izdanja jer ključ likvidnosti tržišta ne leži u broju izdanja već kvaliteti ponude, a sredstava na tržištu definitivno ima", dodaje Gažić. Što se tiče susjednih država, na Ljubljanskoj burzi promet se s pretkriznih 7,9 milijuna eura spustio na lanjskih 1,3 milijuna eura. No, tijekom 2014. promet se ponešto oporavio na 2,4 milijuna eura, ističe iCapital. Značajno lošija situacija je i na Beogradskoj burzi gdje se promet s 4,9 milijuna eura prije devet godina spustio na sadašnjih preko pola milijuna eura. Međutim, ni rumunjsko i bugarsko tržište koje su 2007. bili pravi divovi u odnosu na burze iz bivše Jugoslavije nisu se uspjela ni izbliza oporaviti.

U Bukureštu i Sofiji prije krize trgovalo se u prosjeku u vrijednosti preko 16 milijuna eura, a postkrizni pad likvidnosti najviše je osjetilo bugarsko tržište. Tamo se dnevni promet lani spustio na pola milijuna eura. U Bukureštu se promet prepolovio na gotovo osam milijuna eura. Gledajući regionalna tržišta, sva su ona kroz tranzicijske godine prošla na različite načine sukladno lokalnim specifičnostima i okolnostima, pa usporedbe mogu biti nezahvalne, smatra Ivana Gažić. "Zemlje koje su strukturirano pristupile privatizaciji, poput Poljske i Rumunjske, posljedično su bilježile značajne skokove u likvidnosti tržišta", zaključuje čelnica Zagrebačke burze.