Taj zahtjev HOK je uputio Ministarstvu gospodarstva, u očekivanju donošenja pravilnika kojima će se urediti isticanje bazne cijene i objava važećih cjenika na mrežnim stranicama.

Vlada je, naime, produljila rok za primjenu odluka o isticanju dodatne cijene i objavi cjenika proizvoda, koje su prvotno trebale stupiti na snagu 1. listopada. Produljenje roka je do 17. studenoga, kada bi na snagu trebali stupiti pravilnici na temelju Zakona o zaštiti potrošača koji će uskoro u javno savjetovanje. Riječ je o Pravilniku o načinu isticanja bazne cijene proizvoda i Pravilniku o sadržaju i načinu objave cjenika proizvoda.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil istaknuo je kako HOK-ov zahtjev ostaje izuzeće obrtnika i mikro poduzetnika od dodatnih obveza isticanja bazne cijene i objave cjenika.

Veliki trgovački sustavi prema njegovim riječima raspolažu informatičkim sustavima, administrativnim službama i zaposlenicima zaduženima za upravljanje podacima, dok kod mikro obrta te poslove često obavlja sam vlasnik uz svoju osnovnu djelatnost.

Zato HOK traži da se prije propisivanja dodatnih tehničkih i administrativnih zahtjeva utvrde stvarni troškovi njihove provedbe za mikro i male gospodarske subjekte, te ispita može li se potrošače zaštititi jednostavnijim rješenjima.

"Djelokrug Ministarstva gospodarstva ne obuhvaća samo područje zaštite potrošača i cijena već i razvoj i unapređenje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te mjerenje i ciljano smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Ako se žele prikupljati dodatni podaci, to niti je zakonom propisano niti treba biti na leđima obrtnika", izjavio je Kratohvil.

HOK podsjeća na odredbe Zakona o zaštiti potrošača napominjući kako one kod bazne cijene ovlašćuju ministra da pravilnikom propiše za koji će se dan u prethodnom razdoblju, za koje proizvode i na koji način isticati bazna cijena. Upravo zato HOK smatra da nema potrebe pravilnikom automatski obuhvatiti svu preostalu robu i sve usluge po načelu "svi osim izuzetih".

Zakonska ovlast omogućuje ciljano određivanje kategorija za koje povijesna bazna cijena potrošaču daje stvarno korisnu i usporedivu informaciju, a to je posebno važno kod obrtničkih usluga kod kojih konačna cijena nije unaprijed određena, smatra HOK.

HOK zato traži da se individualizirane obrtničke usluge kod kojih konačna cijena nije unaprijed određena izuzmu iz obveze isticanja bazne cijene, kao i ugostiteljske usluge. Za individualizirane obrtničke usluge HOK traži i izuzeće od obveze objave cjenika, odnosno da se jasno propiše kako obrtnici nisu dužni stvarati cjenike ili objavljivati interne kalkulacije koje ne predstavljaju konačnu cijenu konkretnog posla.

Kod ugostiteljskih usluga, objašnjavaju iz HOK-a, aktualni cjenik odnosno jelovnik potrošaču već daje neposrednu informaciju o cijeni koju će platiti. Usporedba te cijene s fiksnom cijenom iz prošlosti s vremenom može imati sve manju informativnu vrijednost, jer se između dvaju razdoblja mijenjaju nabavne cijene hrane i pića, energenata, rada, dobavljači, struktura ponude i drugi troškovi poslovanja.

U dopisu Ministarstvu HOK upozorava i na europski regulatorni okvir napominjući kako se pravilo o prethodnoj cijeni kod sniženja iz europskog zakonodavstva odnosi na robu, dok se ne primjenjuje na usluge.