Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, dugogodišnja članica HUP-ove Baze poslovnih žena te nova članica Odbora za izbor novih članica Baze u razgovoru za Poslovni dnevnik otkrila je što Baza danas znači za poslovanje, koliko je žena zaposleno na vodećim pozicijama, o BDP-u i potencijalu Hrvatske te o Progress tržištu Zagrebačke burze.

Nedavno je HUP predstavio novih 28 članica Baze poslovnih žena, čija ste članica od početka. Što Baza radi po pitanju ravnopravnosti žena u poslovnom svijetu, kako se kreće zastupljenost žena u upravama?

Baza poslovnih žena inicijativa je HUP-a i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koja okuplja poslovne žene sposobne i kvalificirane preuzeti neku od upravljačkih pozicija u kompanijama. Na poziv HUP-a spremno sam se pridružila inicijativi jer je vidim kao važan korak u identificiranju žena koje u bilo kojem trenutku mogu preuzeti vodeće uloge u kompanijama. Takve inicijative mogu pomoći i samim ženama - ako zadovoljavaju uvjete - da se prijave i tako ohrabre na mogući daljnji korak u svojoj karijeri i doprinesu uklanjanju tzv. staklenog stropa. Prema izvještajima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, zastupljenost žena u upravama društava čiji su vrijednosni papiri uvršteni na Zagrebačku burzu kreće se na razini od svega 15-ak posto i taj je postotak godinama u stagnaciji. U našoj kompaniji zastupljenost žena je 64%, a u višem menadžmentu je 75% žena. Naša dvočlana uprava također je rodno izbalansirana jer je član Uprave muškarac.

Koji faktori mogu donijeti prevagu?

Brojna istraživanja pokazuju da postoji kauzalnost između uravnoteženog omjera muškaraca i žena na ključnim pozicijama u kompanijama te uspješnosti poslovanja jer je raznolikost faktor koji može donijeti prevagu u tržišnoj utakmici, a kompanije koje ne pristupaju ozbiljno politici rodne raznolikosti sigurno ograničavaju svoj puni potencijal. Ravnopravnost spolova temeljna je ustavna vrednota RH te bi žene i muškarci trebali biti jednako zastupljeni u svim područjima javnoga i privatnog života, imati jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata. U financijskom sektoru globalna financijska kriza aktualizirala je pitanje bi li financijska industrija pretrpjela manje posljedica da nije bila tako dominantno pod utjecajem muških lidera, iz čega je proizašao niz inicijativa koje su utjecale na sastav uprava u financijskom sektoru. Prema nekim statistikama, broj žena poduzetnica u posljednja je dva desetljeća povećan za 114%, no prema drugim statistikama oko 75% žena poduzetnica otežano dolazi do sredstava za rast i razvoj poslovanja. Ženama ne trebaju privilegije već kreiranje okružja koje će im omogućiti ispunjenje njihovog punog potencijala. Inicijative poput Baze mogu tome doprinijeti. S HUP-om na Međunarodni dan žena sad već tradicionalno organiziramo događanje Zazvoni za ravnopravnost spolova, gdje je Zagrebačka burza jedna od 80-ak svjetskih burzi koje na taj dan zvukom burzovnog zvona za početak trgovanja nastoje osvijestiti ulogu koju financijski sektor može imati u ostvarivanju jednakopravnosti žena kao važnog globalnog cilja održivog razvoja.

Rast BDP-a - perspektiva našeg tržišta i procjene za ovu godinu? Koliko će još domaća burza osjećati posljedice kolapsa Agrokora?

Europska komisija početkom godine blago je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7%, s prethodnih 2,8% jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u EU, a takve prognoze u skladu su s razmišljanjima domaćih ekonomista i analitičara. Burza je barometar gospodarstva i ne možemo u potpunosti biti zadovoljni niti stanjem hrvatske ekonomije u cijelosti niti samog tržišta kapitala, prostora za napredak uvijek ima. Potreban nam je puno veći rast BDP-a da bismo se približili zemljama članicama EU. Situacija s Agrokorom značajno je utjecala na povjerenje investitora u negativnom smislu, a povjerenje je upravo osnovni postulat funkcioniranja tržišta kapitala. Iako iz političke arene godinama pristižu najave privatizacija državnih tvrtki, još uvijek ne vidimo realizaciju tih najava. Dobar investicijski projekt sigurno bi bio najveći zamašnjak domaćeg tržišta kapitala.

Koje kompanije u Hrvatskoj su dugoročno transparentne i u koje vrijedi ulagati? Što je s Progress tržištem Zagrebačke burze?

Lani smo dobili prve izdavatelje u najzahtjevnijem segmentu Burze, Vodećem tržištu, a danas su u tom segmentu četiri izdavatelja koja su tim korakom potvrdila da ulagateljima žele pružiti najvišu razinu informacija potrebnih za donošenje investicijskih odluka. Prime tržište zamišljeno je kao segment koji bi pružao primjer najbolje tržišne prakse te nas izuzetno veseli činjenica da su i drugi izdavatelji zainteresirani za prelazak. Formirali smo i indeks Prime tržišta, nedavno smo kompanije predstavili i američkim ulagateljima na roadshowu u New Yorku. Ulagatelji transparentnost i dobro korporativno upravljanje gledaju kao praktički osnovni uvjet da bi uopće razmotrili neku investiciju. Nastojimo zajedno jačati transparentnost i pozitivno utjecati na povjerenje ulagatelja, likvidnost i vrijednost tržišta u cjelini. Kompanije se nedovoljno često odlučuju na prikupljanje kapitala putem burze, češće su dokapitalizacije putem tržišta kapitala. Kako sa slovenskim tržištem dijelimo sličan povijesni i razvojni okvir, nedavna privatizacija NLB-a u Sloveniji u velikoj je mjeri pokazala da je pozitivno doprinijela popularizaciji investiranja i ugledu Slovenije kao ulagačke destinacije. Privatizaciju putem burze treba promatrati i kroz utjecaj na gospodarstvo i razvoj tržišta kapitala u cjelini. Nakon opsežnih priprema za pokretanje Progressa, pri čemu nam je pomogao i EBOR, u posljednjih nekoliko mjeseci dobili smo i prve izdavatelje na Progress tržištu. Registrirano je i kao rastuće tržište za mala i srednja poduzeća, čime je ušlo među svega nekoliko prvih takvih tržišta u Europi. Progress tržište dio je razvojno orijentirane strategije Zagrebačke burze, a dio te strategije je i Funderbeam South-East Europe d.o.o, kompanija u kojoj Zagrebačka burza ima 20-postotni udio, a koja je namijenjena prikupljanju kapitala za startupove. U manje od dvije godine za osam hrvatskih startupova prikupljeno je više od tri milijuna eura kapitala. Cilj je stvoriti uvjete koji kompanijama u svim fazama rasta mogu osigurati kapital potreban za rast te tako doprinijeti stvaranju pozitivnog okruženja za poduzetnike, gospodarski rast i zaposlenost.

Odlazak ljudi, manjak radnika u gotovo svim sektorima, potreba za uvozom radne snage... Zašto teško privlačimo i zadržavamo talente?

Moramo stvoriti okruženje koje im omogućuje rast i razvoj. Kada smo pokretali Funderbeam South-East Europe s našim estonskim partnerima, uvidjeli smo da će upravo te kompanije biti nositelji gospodarstva i da je važno zadržati ih u okruženju te im omogućiti pristup kapitalu. No, riječ je o čitavom sustavu koji im mora pružiti podršku i zato je nužno oblikovanje takvih politika koje će sustav kao cjelinu staviti u funkciju kreiranja takvog okruženja. Puna aktivacija ženske populacije na tržištu rada jedna od mjera koje mogu smanjiti probleme s manjkom radne snage, a HUP-ova Baza žena je jedan od koraka kojima to možemo postići.