Središnja monetarna institucija eurozone zaključila je 2016. godinu s neto dobiti od 1,19 milijardi eura, što je 10,2 posto više no što su ostvarili u godini ranije, pokazuje bančino izvješće, objavljeno u četvrtak.

Povećanje je "ponajprije rezultat većih neto prihoda od kamata u portfelju programa kupnje imovine i u dolarskom portfelju", stoji u izvješću.

ECB generira prihode ubiranjem kamata na obveznički portfelj i ulaganjem deviznih rezervi i vlastitog novca.

U 2016. godini banka je zbog bojazni od deflacije u eurozoni produljila rok primjene programa kupnje imovine za devet mjeseci, do kraja ove godine. To je tek jedna u nizu intervencija u gospodarstvo radi poticanja rasta i podizanja inflacije prema zacrtanih nešto manje od dva posto.

Zbog pojačanog tempa mjesečnih kupovina ECB je više nego udvostručio ukupnu vrijednost obveznica koje zajedno sa središnjim bankama zemalja eurozone drži u sklopu tog programa, na 1.650 milijardi eura na kraju 2016. godine.

Po osnovi kamata na te obveznice ECB je u 2016. ostvario prihode od 435 milijuna eura, čime su njihovi ukupni prihodi od kamata poskočili 11 posto u odnosu na godinu ranije, dosegnuvši 1,6 milijardi eura.

Ukupna je aktiva također znatno uvećana, za 32 posto, na 3.700 milijardi eura.

Na redovnoj konferenciji za novinstvo u prosincu predsjednik ECB-a Mario Draghi kazao je da će provoditi program kupnje obveznica do kraja ove godine, ali uz smanjeni mjesečni iznos kupovina počevši od travnja, od 60 milijardi eura, u odnosu na aktualnih 80 milijardi.

Na strani troškova banka je u 2016. potrošila više na zaposlene i administraciju, u sklopu proširenja odjela za nadzor banaka nakon preuzimanja te dužnosti u studenom 2014. godine.

ECB raspoređuje dobit središnjim bankama članica eurozone.

Na kraju siječnja isplatili su prvih 966 milijuna eura a preostalih 227 milijuna bit će doznačeno danas.