Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman, u intervjuu za Bloomberg ustvrdio je da bi gospodarski rast mogao biti ugrožen ne suzbije li se inflacija.

Europska središnja banka (ECB) mora staviti inflaciju pod kontrolu kako ne bi ugrozila gospodarski rast, upozorio je Žigman, a prenosi HNB.

Intervju je Žigman dao na marginama rasprave "Monetary policy role with resurgent inflation, weak growth and high public debt", održane u petak u Dublinu u okviru Eurofi seminara.

S obzirom na rast u drugom tromjesečju koji je nadmašio očekivanja, rekao je, dužnosnici se moraju usredotočiti na vraćanje inflacije - koja je trenutačno iznad tri posto - na ciljanu razinu od dva posto.

"Doista moramo voditi računa o inflaciji, koja na kraju može ugroziti i sam rast", istaknuo je.

Žigman smatra da se ECB ne smije previše usredotočiti na to gdje se točno nalazi neutralna stopa.

"Nama je važno, a osobito meni, da su svi pokazatelji inflacije pod kontrolom", rekao je.

Upravno vijeća ECB-a prošli tjedan je po drugi put ove godine povećalo ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. Kamatna stopa na novčani depozit, koja je u uvjetima velikih viškova likvidnosti primarni pokazatelj karaktera monetarne politike, tako raste na 2,50 posto.

Iako je rast cijena povišen, rekao je Žigman, to se još nije prelilo na druge dijelove gospodarstva, a plaće i dalje ostaju pod kontrolom. Odbacio je tezu da se ECB već nalazi u nepovoljnom scenariju predviđenom u najnovijim prognozama.

"Zasad je to uglavnom povezano s energijom i geopolitikom, za koju znamo da se može promijeniti u vrlo kratkom vremenu", rekao je i dodao da su ostale komponente inflacije i dalje pod kontrolom.

Upitan o mogućem uzastopnom podizanju kamatnih stopa idućeg mjeseca, Žigman je rekao da očekuje "vrlo intenzivnu raspravu" te da će odluka "ovisiti o raspoloživim podacima".

Ipak, naglasio je da oklade ulagača na agresivno zaoštravanje monetarne politike neće odrediti sljedeće poteze ECB-a.

"Tržišta uvijek nagađaju; ona imaju svoja očekivanja i svoju logiku. Mi nećemo donositi odluke na temelju tržišnih očekivanja", poručio je Žigman.

Na panelu "Monetary policy role with resurgent inflation, weak growth and high public debt", na marginama kojega je Žigman dao intrvju Bloombergu, raspravljalo se između ostalog o mogućim odgovorima središnjih banaka na inflacijske šokove koji mogu biti privremenog podrijetla, ali imaju dugotrajne gospodarske učinke te u kojoj mjeri ti šokovi mogu dovesti do dugotrajnije inflacije.

Zanimljivu diskusiju iniciralo je pitanje o tome upućuju li i dalje niske ili čak i negativne realne kamatne stope, obilna likvidnost i velike bilance središnjih banaka na to da su monetarni uvjeti još uvijek eskspanzivni, a ne restriktivni, izvještava HNB.

Guverner Žigman naglasio je da je i u uvjetima snažnih geopolitičkih nestabilnosti unutar kojih cijena energije raste, cilj u eurozoni jasan - držati inflaciju na dva posto u srednjem roku te da se u tom svjetlu može promatrati FED-ovo dizanje kamatnih stopa.

Uz guvernera Žigmana na panelu su sudjelovali Mateusz Szczurek iz MMF-a, koji je ujedno bio i moderator, kao i govornici iz drugih središnjih banaka, Martin Kocher (Austrija), Olaf Sleijpen (Nizozemska) potom litavski guverner Gediminas Šimkus kao i Johan Van Overtveldt (Europski parlament, Odbor za proračun) te Jacques de Larosière, počasni predsjednik Eurofija.