Pojedine europske banke možda u aktivi drže potencijalno nesigurnu imovinu vrijednu ukupno oko 800 milijardi eura, upozoravaju autori najnovije studije, skrećući pažnju na ocjenu rizičnosti njihovih portfelja državnih obveznica.

Nakon financijske krize regulatori u pravilnim razmacima provjeravaju kvalitetu aktive banaka kako bi bili sigurni da će uspješno prebroditi eventualni novi šok u međunarodnom financijskom sustavu.

Pritom u prošle dvije provjere nije stavljena pod lupu izloženost banaka državnim obveznicama. Unatoč kritici regulatori još ne mogu u potpunosti ocijeniti takve portfelje jer ih banke prema međunarodnim propisima mogu kvalificirati kao nerizičnu imovinu.

To znači da 64 najveće europske banke možda u aktivi drže ukupno 806 milijardi eura rizikom ponderirane imovine povezane s državnim obveznicama.

Banke bi tako mogle ′proći′ provjeru i unatoč tome imati "premalo kapitala ili bar premalo viška kapitala (no što bi bio slučaj kada bi bile obvezne izvijestiti o riziku vezanom za državne obveznice", kazao je koautor studije Sascha Steffen iz Europske škole menadžmenta i tehnologije (ESMT) u Berlinu.

Baselski odbor kritizirao je model provjera banaka u EU ali su dopustili da banka klasificira kao nerizične obveznice koje u domaćoj valuti izda njihova matična zemlja, slijedeći logiku da zemlje mogu tiskati novac kako bi podmirile svoje obveze po obveznicama i da će to vjerojatno i učiniti.

Regulatori u Europskoj uniji dodatno su bankama dopustili da kao nerizične tretiraju i sve obveznice koje su izdale druge zemlje EU-a.

Glasnogovornik Europske središnje banke (ECB) kazao je da središnja monetarna institucija eurozone neće "ponderirati rizik" državnih obveznica u provjeri aktive banaka koja se provodi paralelno provjeri otpornosti banaka na moguće nepovoljne vanjske uvjete poslovanja.

Dodao je ipak da "provjere otpornosti na nepovoljne uvjete poslovanja... koje su sastavni dio analiza i bit će uzete u obzir pri utvrđivanju potreba banaka za kapitalom više ne tretiraju državne obveznice kao nerizičnu imovinu".

Istraživanje Kortea i Steffena pokazuje također da pojedine zemlje mogu prikriveno biti izložene drugim zemljama, kao što je bio slučaj s Ciprom izloženost čijih je banaka grčkim državnim obveznicama u visini 5,8 milijardi eura prouzročila krizu zbog koje su bili prisiljeni tražiti međunarodnu financijsku pomoć.

Prema izračunima Kortea i Steffena, najviše su riziku državnih obveznica izložene banke u Španjolskoj i Italiji.