Na pad profitabilnosti banaka u prošloj godini ponajviše su utjecali rizici povezani s Agrokorom i povezanim tvrtkama, zbog čega su banke podigle rezervacije, odnosno povećan im je trošak vrijednosnih usklađenja plasmana trgovačkim društvima.

U odnosu na privremene nerevidirane podatke o poslovanju kreditnih institucija za 2016. godinu dobit banaka prije oporezivanje u prošloj je godini smanjena za 33,25 posto odnosno pala je za oko 2,1 milijardu kuna, sa 6,22 milijarde kuna u 2016. godini, na 4,15 milijardi kuna krajem prošle godine.

Podaci središnje banke odnose se na ukupno 25 banaka koje posluju na hrvatskom tržištu, što je jedna banka manje nego krajem 2016. godine. Naime, krajem prošle godine Štedbanka je donijela odluku o prestanku rada i pokretanju postupka redovne likvidacije.

Po privremenim nerevidiranim podacima na dan 31. prosinca prošle godine lani je ukupno 16 banaka poslovalo s bruto dobiti, a devet s gubitkom.

Podaci za prošlu godinu pokazuju da je najveću bruto dobit, oko 1,7 milijardi kuna, iskazala Privredna banka Zagreb, dok je uobičajeno prva po visini dobiti - Zagrebačka banka, na drugom mjestu s nešto više od milijardu kuna dobiti prije poreza.

Treća po visini bruto dobiti je Erste&Steiermaerkische bank s 811,7 milijuna kuna, a četvrta je Raiffeisenbank Austria (RBA) s dobiti prije poreza u iznosu od 475,1 milijun kuna.

Više od sto milijuna kuna bruto dobiti lani su ostvarile još dvije banke - OTP banka Hrvatska, 164,7 milijuna kuna te Addiko bank, 153,2 milijuna kuna.

Najveća banka u većinskom državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka prošlu je godinu završila s bruto dobiti od 9,02 milijuna kuna.

Po podacima središnje banke, ukupni gubitak devet banaka koje su prošlu godinu završile u minusu iznosi 269,3 milijuna kuna.

Više od polovice tog iznosa odnosno 147,2 milijuna kuna odnosi se na gubitak Sberbanka.

Nešto više od 31 milijuna kuna gubitka iskazala je Jadranska banka, koja je od početka listopada 2015. godine u sanaciji.

S gubitkom od 4,3 milijuna kuna lani je poslovala Tesla štedna banka, za koju je 21. veljače ove godine Savjet HNB-a donio odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

Stambene štedionice u plusu

HNB-ovi privremeni nerevidirani podaci za kreditne institucije obuhvaćaju i podatke o poslovanju pet stambenih štedionica, koje su lani ostvarile ukupnu dobit od gotovo 58,3 milijuna kuna.

S najvećom dobiti, od 27,2 milijuna kuna, poslovala je Prva stambena štedionica, a slijede Raiffeisen (gotovo 17 milijuna kuna), PBZ stambena štedionica (10,9 milijuna kuna), Wüstenrot (2,4 milijuna kuna) te HPB stambena štedionica (881 tisuća kuna).

Zbroje li se podaci o poslovanju banaka i stambenih štedionica, bruto dobit svih kreditnih institucija na kraju prošle godine iznosi 4,2 milijarde kuna, dok je 2016. ostvarena dobit od 6,3 milijarde kuna.