Odgovarajući na pitanja novinara na marginama 2. istraživačke konferencije HNB-a, Vujčić je kazao da se u idućoj godini očekuje nastavak trendova, pri čemu će stopa rasta BDP-a ostati otprilike na ovogodišnjoj razini, dakle nešto ispod tri posto, dok će se stopa rasta kreditne aktivnosti banaka lagano povećavati, više prema stanovništvu, a manje prema sektoru poduzeća.

Rekao je da je trenutno puno veća potražnja za kunskim kreditima nego eurskima, a glavni izvor rasta su gotovinski neosigurani krediti, bez ikakvog kolaterala i s relativno dugim ročnostima.

Po podacima HNB-a, iznos ukupno odobrenih kredita stanovništvu dosegnuo je na kraju rujna 122,6 milijardi kuna, 3,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, što predstavlja rast 13. mjesec zaredom. Pritom su kunski krediti stanovništvu na kraju rujna dosegnuli 62,9 milijardi kuna, što je 13,9 posto više nego godinu dana prije, dok su valutni krediti iznosili su 59,6 milijardi kuna, 4,8 posto manje nego godinu dana prije.

"Malo nas brine to što vidimo vrlo visok rast gotovinskih kredita s relativno dugim ročnostima koji su neosigurani, i to je nešto čemu ćemo posvetiti više pažnje i analize i da vidimo treba li tu reagirati", napominje guverner HNB-a.

Kaže da se gotovinski krediti mogu dobiti vrlo brzo, jer su banke počele koristiti algoritme umjetne inteligencije za određivanje kreditne vrijednosti klijenta, što se može napraviti vrlo brzo iz povijesti njihovih financijskih podataka. No, upozorava da tu treba pripaziti da se ne dođe u situaciju impulzivnog uzimanja kredita.

Pojašnjava i da do rasta kredita dolazi jer se povećava raspoloživi dohodak, uslijed relativno brzog rasta plaća, što je i posljedica nedostatka radne snage, a s druge strane raste i zaposlenost. "Ako rastu i plaće i zaposlenost, onda se raspoloživi dohotak povećava, pa ljudi imaju više kreditnog kapaciteta, a uz to raste i optimizam potrošača jer vide bolju perspektivu na tržištu rada", navodi.

Napominje da kamatne stope nikad nisu bile ovako niske, a uz navedenu promjenu tehnologije odobravanja kredita, i one dodatno potiču zaduživanje.

Približavanje razini kamatnih stopa kakve su u EU dogodit će se s ulaskom zemlje u monetarnu uniju, s obzirom na uklanjanje tečajnog rizika, kaže guverner. Iako ne želi davati savjete da li uzimati kunski ili eurski kredit, napominje da s obzirom da bi Hrvatska u srednjem roku trebala postati dio eurozone, za očekivati je da krediti u bilo kojoj valuti u srednjem roku postanu eurski krediti.

S druge strane, Vujčić kaže da zbog poreznih promjena od početka iduće godine u HNB-u očekuju ublažavanje inflacije, odnosno inflacijskog pritiska.

"Smanjivanje PDV-a bi trebalo donekle smanjiti inflaciju u odnosu na ovu godinu tako da inflaciju ne vidimo kao problem, što omogućava da karakter monetarne politike i u 2019. ostane ekspanzivan", poručuje guverner.

Vujčić: Istraživanja kao podloga za pravovremene reakcije

Vujčić je rekao da je cilj ovogodišnje konferencije HNB-a o istraživanjima u središnjim bankama dobiti od akademske i stručne javnosti povratnu informaciju o njihovom planu istraživanja i onome što rade, a otvarajući ga javnosti, svoj plan nastoje ojačati, govoreći unaprijed što kane raditi, kako bi sutra imali bolji program istraživanja i ekonomskih analiza.

"Program ekonomskih istraživanja i analiza na neki način govori o tome kako HNB vidi hrvatsko gospodarstvo. Kroz taj program analiziramo hrvatsko gospodarstvo i u krajnjoj liniji na temelju toga donosimo odluke o našoj politici u Hrvatskoj", kaže Vujčić.

Tema ovogodišnje konferencije je cijeli niz različitih istraživanja koja se primjerice tiču cijena, inflacije, zatim sadašnjeg trenutka monetarne politike i onog što se može očekivati u budućnosti, prvenstveno ukoliko dođe do promjene ekonomskih trendova.

"Uvijek smo bili pripremljeni reagirati prije no što se stvari dogode", kaže Vujčić, pa tako navodi primjer djelovanja HNB-a uoči globalne financijske krize 2008., kada se "kočio" rast kredita i pokušavalo smanjiti izloženost banaka puno prije početka krize, pa su tako banke prebrodile tu krizu bez odlazaka u bankrot.

I pet godina prije krize u Agrokoru, navodi Vujčić, počeli su smanjivati izloženost banaka prema tom koncernu, a kada se rizik realizirao, opet bankarski sektor nije imao problema.

Kaže da broj istraživanja raste, no da u sektoru istraživanja HNB ima 30-ak zaposlenih što znači da su "vrlo mali", odnosno imaju nisku zaposlenost u usporedbi s drugim središnjim bankama. Napominje da nisu jedna od onih središnjih banaka koje moraju razmišljati o smanjenju već o povećanju broja zaposlenih u budućnosti, pa je tako pozvao okupljene na konferenciji da ohrabre mlade ljude iz svojih institucija da gledaju na HNB kao na dobrog poslodavca.

Inače, kako je naveo, HNB trenutno ima 650 zaposlenih.

Prikaz programa i planova istraživanja HNB-a iznio je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, a glavni savjetnik u Sektoru istraživanja Maroje Lang prikaz recentnih istraživanja HNB-a.

Lang kaže da se u zadnje dvije godine vidi bitan pomak u povećanju broja objavljenih publikacija, pa tako ih je lani bilo 18, uslijed predstavljanja euro strategije, a ove godine deset. Kao bitno navodi i objave u časopisima, koje se kreće od pet do sedam radova godišnje, pri čemu je važno i da se ti radovi objavljuju i u relativno važnim svjetskim ekonomskim časopisima.

U okviru konferencije održan je i panel o ulozi istraživanja u središnjim bankama, s naglaskom na istraživanja središnjih banaka malih otvorenih ekonomija, a na njemu su sudjelovali i kolege iz Slovenije i Slovačke.