Statistički podaci središnje banke pokazuju da su ukupni krediti banaka na kraju lipnja bili za 57,7 milijuna kuna manji nego na kraju svibnja ove godine, dok su u odnosu na lanjski lipanj veći za 17,9 milijardi kuna.

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) u analizi podataka HNB-a zamjećuju da su ukupni krediti banaka, koji uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima osim novčanim fondovima, nakon deset uzastopnih mjeseci rasta, pali na mjesečnoj razini.

Promatrano prema valutnoj strukturi, kunski su krediti na kraju lipnja iznosili 127 milijardi kuna te su na godišnjoj razini nastavili pozitivna kretanja, zabilježivši porast za 17,4 milijarde kuna, odnosno 15,9 posto. Devizni krediti, koji su na kraju lipnja iznosili nešto manje od 145,3 milijarde kuna, na godišnjoj su razini tek blago porasli, za 571,6 milijuna kuna, odnosno 0,4 posto.

"Trend rasta kunskih kredita prisutan je malo više od sedam godina, dok se udio valutnih kredita u ukupnim kreditima kontinuirano smanjuje od druge polovice 2012. kada je taj pokazatelj iznosio 74,4 posto u odnosu na lipanjskih 53,3 posto", navode analitičari RBA.

Otprilike pola kredita plasirano kućanstvima

Promatrano prema sektorima, otprilike pola ukupnih kredita plasirano je sektoru kućanstava. Pritom, nominalan iznos kredita tom sektoru u lipnju je iznosio 134,6 milijardi kuna, čime je ostvaren rast na mjesečnoj razini od 318,9 milijuna kuna ili 0,2 posto.

Rast kredita kućanstvima nastavljen je i na godišnjoj je razini, ali je usporio te je iznosio 5,4 milijarde kuna ili 4,2 posto.

Kod sektora stanovništva, napominju analitičari RBA, osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite, kod kojih je, iako sporijom dinamikom u odnosu na prethodne mjesece, zabilježena godišnja stopa rasta od 8,5 posto. Naime, navedeni krediti u svibnju su s godišnjom stopom rasta od 9,2 posto prekinuli trend godišnjeg rasta po dvoznamenkastim stopama koji je trajao od početka 2013. godine.

Krediti poduzećima odnosno nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju lipnja iznosili su 86,3 milijarde kuna, što je na mjesečnoj razini pad od 179,4 milijuna kuna ili 0,2 posto. S druge strane, na godišnjoj razini zabilježen je rast od 3,4 milijarde kuna, odnosno četiri posto, navodi se u analizi RBA.

Krediti središnjoj državi na kraju lipnja su iznosili 43,4 milijarde kuna, što je u odnosu na svibanj rast od 480,2 milijuna kuna ili 1,1 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen razmjerno snažan porast od 9,6 milijardi kuna odnosno 28,6 posto, navode analitičari RBA.