Hrvatska je u 2023. ostvarila višak na tekućem računu platne bilance u iznosu od 825 milijuna eura, što je zamjetno poboljšanje u odnosu na godinu ranije kada je manjak iznosio 1,9 milijardi eura, a na takva su kretanja ponajviše utjecali manji manjak na podračunu roba te snažniji rast prihoda od turizma, za 11,3 posto u odnosu na 2022., pokazuju podatci HNB-a.

Hrvatska narodna banka (HNB) u petak je objavila statističke podatke o platnoj bilanci za četvrto tromjesečje prošle godine, čime je kompletirana i statistika za cijelu 2023. godinu.

Znatno smanjenje manjka u četvrtom kvartalu

Po tim je podatcima, na tekućem računu platne bilance u četvrtom tromjesečju prošle godine manjak iznosio 1,06 milijardi eura, što je u odnosu na isto razdoblje godine ranije smanjenje za 683 milijuna eura.

Ukupni saldo na tekućem i kapitalnom računu je manjak u iznosu od 469 milijuna eura, što je znatno manji manjak nego u četvrtom kvartalu 2022. godine, kada je iznosio 1,1 milijardu eura.

"Poboljšanju je najviše pridonio povoljniji saldo na podračunu robe, koji se poboljšao za 770 milijuna eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ponajviše zbog pada zabilježenog uvoza od čak 1,15 milijardi eura", navode analitičari središnje banke u komentaru najnovijih statističkih podataka.

Podatci iz tablica HNB-a tako pokazuju da je na podračunu roba u zadnjem kvartalu prošle godine manjak iznosio 3,7 mlijardi eura.

"Salda usluga i sekundarnog dohotka nisu se značajno promijenila, saldo primarnog dohotka nepovoljniji je za 200 milijuna eura ponajviše zbog povećanih rashoda povezanih s izravnim ulaganjima (zadržane zarade), te zahvaljujući nešto manjim povećanjima na rashodima ostalih ulaganja i naknada zaposlenika", navode analitičari HNB-a u komentaru.

Po objavljenim podatcima, na podračunu usluga u četvrtom je tromjesečju 2023. godine zabilježen višak u iznosu od 1,76 milijardi eura. Kretanja na podračunu usluga ponajviše su pod utjecajem prihoda od stranih turista, koji su iznosili 1,63 milijarde eura, što je u odnosu na zadnji kvartal 2022. godine porast za 10,9 posto ili za 160 milijuna eura.

Na podračunu sekundarnog dohotka višak je u zadnjem tromjesečju prošle godine iznosio 649 milijuna eura, a višak na podračunu primarnog dohotka 225 milijuna eura.

Saldo kapitalnih transakcija ostao je pozitivan s viškom od 595 milijuna eura, što je nešto nepovoljnije (za 50 milijuna eura) u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine.

Prihodi od stranih turista u 2023. veći za 11,3 posto

Analitičari središnje banke u komentaru navode kako je, promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, kumulativni saldo na tekućem i kapitalnom računu u 2023. iznosio 3,01 milijardu eura ili 4,0 posto BDP-a, a za cijelu 2022. godinu, za usporedbu, zabilježen je manjak od 226 milijuna eura, odnosno minus 0,3 posto BDP-a.

Po podatcima HNB-a, na tekućem računu platne bilance u prošloj godini zabilježen višak od 825 milijuna eura ili 1,1 posto BDP-a, naspram manjka od gotovo 1,9 milijardi eura (minus 2,5 posto BDP-a) u 2022. godini.

Statistički podatci i na razini cijele prošle godine pokazuju da su na ta kretanja ponajviše utjecali smanjenje manjka na podračunu usluga te snažniji rast prihoda od stranih turista.

Tako je na podračunu roba u prošloj godini zabilježen manjak od 17,3 milijarde eura, što je za 4,5 posto manji manjak nego u 2022. godini.

Na podračunu usluga, pak, višak je porastao za 13,2 posto, na 15,8 milijardi eura.

"Na podračunu usluga treba naglasiti značajan porast turističkih prihoda za cijelu 2023. godinu, s 13,11 milijardi eura u 2022. na 14,6 milijardi eura u 2023. godini, što čini porast od 1,49 milijarrdi eura ili 11,32 posto", ističu analitičari središnje banke.

Statistički podatci HNB-a pokazuju i da je u prošloj godini višak na podračunu primarnog dohotka iznosio 69,9 milijuna eura, što je u odnosu na godinu ranije manje za 94,2 milijuna eura.

Na podračunu sekundarnog dohotka, pak, višak je iznosio gotovo 2,3 milijarde eura, što je za 162,5 milijuna eura više nego 2022. godine.

Saldo kapitalnih transakcija u prošloj godini bilježi višak od gotovo 2,2 milijarde eura, što je poboljšanje u odnosu na godinu ranije za 512 milijuna eura.