Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da je godišnja stopa rasta realnog BDP-a u zadnjem tromjesečju prošle godine iznosila 2,6 posto, a na razini cijele 2022. godine rast BDP-a mogao bi iznositi oko šest posto, što prije svega odražava povoljna kretanja u prvom polugodištu.

"Visokofrekventni pokazatelji za Hrvatsku upućuju na stagnaciju gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju, nakon pada koji je bio zabilježen tijekom trećeg tromjesečja. Prema HNB-ovu mjesečnom pokazatelju realne gospodarske aktivnosti (MRGA), godišnja stopa rasta realnog BDP-a u posljednja tri mjeseca prošle godine smanjila se na 2,6 posto, što upućuje na to da je razina gospodarske aktivnosti stagnirala u odnosu na prethodno tromjesečje. HNB-ov indikator recesije upućuje na to da domaće gospodarstvo nije bilo u recesiji, iako se rizik recesije povećao", procjenjuju analitičari središnje banke u najnovijem broju publikacije Bilten.

Takvu ocjenju, kako objašnjavaju iz HNB-a, podupire činjenica da se ubrzao pad industrijske proizvodnje na kraju prošle godine zbog pada proizvodnje energije i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je rast proizvodnje kapitalnih dobara ublažio nepovoljnu dinamiku.

Nastavio se i pad realnog prometa od trgovine na malo, što se može povezati s nastavkom pada realnih plaća i slabim potrošačkim optimizmom, koji se, unatoč oporavku zabilježenom krajem prethodne godine, zadržava na dugoročnom prosjeku.

Nasuprot tome, građevinska aktivnost nastavila je jačati, dok podaci o fiskaliziranim računima upućuju na povoljna kretanja u uslužnom sektoru, objašnjavaju analitičari središnje banke.

"Kada je riječ o kretanjima na razini cijele 2022., uz ocijenjeni rast u četvrtom tromjesečju, stopa rasta realnog BDP-a u prošloj godini mogla bi iznositi oko šest posto, što prije svega odražava povoljna kretanja u prvom polugodištu", procjenjuju u HNB-u u novom Biltenu, čiji je sadržaj bitno izmijenjen kao odraz promjene režima monetarne politike nakon ulaska Hrvatske u euro područje.

Naime, ta publikacija sada pruža informacije o gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima u Hrvatskoj, ali i europodručju te predstavlja niz novih relevantnih pokazatelja i prikaza, kao što su indikator vjerojatnosti recesije za Hrvatsku, "inflacijski semafor" s komparativnim pregledom determinanti inflacije u Hrvatskoj, a detaljnije se razmatra i transmisija zajedničke monetarne politike euro područja na domaći financijski sustav.

Inflatorni pritisci slabe, ali i dalje naglašeni

Analitičari središnje banke tako navode kako su, iako postupno slabe, inflatorni pritisci i dalje naglašeni.

Godišnja inflacija (mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) krajem 2022. i početkom ove godine u Hrvatskoj je počela blago usporavati te je prema prvoj procjeni Eurostata u siječnju iznosila 12,5 posto (nakon 12,7 posto u prosincu 2022.). Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, u siječnju se, pak, ubrzala na 11,3 posto (s 10,5 posto u prosincu).

"Na slabljenje inflatornih pritisaka prije svega djeluje smanjenje cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, ali one se još uvijek zadržavaju na povišenim razinama. Postupno se otklanjaju i uska grla u globalnim opskrbnim lancima, što ublažava nestašicu pojedine robe. Usporavanje gospodarske aktivnosti u europodručju i Hrvatskoj smanjuje mogućnosti poduzeća da povećanje troškova prebacuju na potrošače. S druge strane, na domaćem tržištu rada i dalje je vidljiva snažna potražnja za radnicima te niska i opadajuća nezaposlenost uz razmjerno snažan rast nominalnih plaća", ističu analitičari HNB-a.

Napominju i kako je usporavanje rasta cijena industrijskih proizvoda zasad neznatno, a ubrzao se rast cijena usluga.

"Kretanja cijena u siječnju upućuju da je uvođenje eura u Hrvatskoj vjerojatno imalo vrlo blag utjecaj na kretanje inflacije, i to ponajviše zbog poskupljenja zabilježenih u segmentu uslužnih djelatnosti, što je u skladu s iskustvima drugih članica Europske unije koje su uvele euro", tvrde iz HNB-a.

Rastu kamatne stope poduzećima, ostale nepromijenjene

Uz napomenu kako se pooštravanje monetarne politike ESB-a odražava na kretanja na financijskim tržištima europodručja, iz HNB-a ističu kako se "počinje osjećati i prijenos na hrvatsko financijsko tržište, pri čemu će se zbog strukture i frikcija puni učinak prijenosa protegnuti tijekom nekog razdoblja".

"Istodobno sa stezanjem zajedničke monetarne politike rastu kamatne stope na kredite poduzećima, a ostale su kamatne stope u Hrvatskoj zasad uglavnom nepromijenjene", navodi se u Biltenu.

Po podatcima koji se iznose, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima u prosincu je porasla na 3,22 posto, "što je u skladu i s rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka koji upućuju na sve snažniji nastavak pooštravanja standarda odobravanja kredita poduzećima".

"Za razliku od poduzeća, kod stanovništva se još uvijek ne primjećuju znatniji pritisci na porast troškova financiranja te je prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite u prosincu iznosila 3,79 posto, a kreditiranje stanovništva i dalje bilježi stabilan rast, pri čemu se ističe veći doprinos stambenih kredita", ističu iz HNB-a.