Na to je prvenstveno utjecala promjena udjela u globalnim deviznim pričuvama u kojima se smanjuje udio dolara, što ide na ruku euru, budući da je on druga najčešće korištena valuta, kao i druga najlikvidnija valuta za investitore, izjavio je član uprave ECB-a Beonit Coeure.

Osim trgovinskih napetosti, euru su pripomogle i reforme unutar eurozone, koje su imale za cilj osnažiti ekonomsku i monetarnu uniju između članica, stoji u godišnjem ECB-ovom izvješću o globalnoj ulozi eura.

Euro je 2018. godine činio oko 20,7 posto globalnih deviznih rezervi, mjerenih stalnim valutnim tečajevima, što je za 1,2 postotna boda više u odnosu na prethodnu godinu.

U međuvremenu, dolar je ostao vodeća valuta, no udio mu se smanjio na 61,7 posto, što je najniža razina udjela od uvođenja eura prije 20 godina.

"Neke središnje banke možda su počele razmatrati smanjenje svojih pozicija u financijskoj imovini izloženoj rizicima unilateralnih poteza", priopćio je ECB.

Rusija, jedna od zemalja s najvećim deviznim rezervana, prodala je 2018. godine 100 milijardi dolara nakon novog kruga američkih sankcija, a umjesto toga je kupila 90 milijardi dolara vrijedne eure i kineske juane.

Središnja banka je također ustanovila da je udio novog duga denominiranog u eurima od izdavatelja izvan eurozone prošle godine porastao za 2,5 postotnih bodova, na 22,7 posto, dok je udio dolara smanjen za osam postotnih bodova, na nešto niže od 61 posto.

U međunarodnim plaćanjima roba i usluga, udio u eurima ostao je stabilan.

Gledajući u budućnost, o međunarodnoj ulozi eura trebale bi odlučivati tržišne snage, kazao je Coeure, iako ga ECB može poduprijeti "u tehničkom području".

"Primjerice, podržavanje integracije europskih plaćanja, što može olakšati, ubrzati i pojeftiniti međunarodnim ulagačima korištenje imovine denominirane u eurima", objasnio je.

U međuvremenu, jačanje ekonomske i monetarne unije između zemalja članica eurozone također bi trebalo pružiti temelj za rast korištenja valute na globalnoj razini.