Marić je to izjavio novinarima nakon sjednice Predsjedništva, Nacionalnog vijeća i Središnjeg odbora HDZ-a, odgovarajući na pitanja o jučer objavljenoj zaključnoj izjavi Misije MMF-a nakon njihovog dvotjednog boravka u Hrvatskoj, a u kojoj se između ostalog iznosi više reformskih preporuka koje bi ubrzale gospodarski rast i smanjile jaz između Hrvatske i ostalih zemalja EU-a.

Marić je izrazio zadovoljstvo, ne samo jer su ponovno prepoznati pozitivni napori u gospodarstvu, javnim financijama i sferi monetarne politike, već i zbog "dodatno poboljšanog i unaprijeđenog tona i sadržaja same zaključne izjave".

Kaže da izjava značajniji fokus stavlja prema naprijed, što ocjenjuje dobrim i smatra da svi na to trebaju obratiti pažnju.

Treba gledati dalje, na koji način i kako fiskalna politika još više može dati dodatni doprinos gospodarskom rastu te treba činiti sve da stope gospodarskog rasta budu i više, kaže Marić, u kontekstu i činjenice apostrofirane u izvješću MMF-a da dohodak po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 63 posto prosječnog dohotka u EU-u. "Ako bi, primjerice, Hrvatska do 2030. željela premostiti razliku od 15 postotnih bodova, koliko trenutačno iznosi prosječna razlika u dohotku po stanovniku u odnosu na EU, gospodarstvo bi tijekom tog razdoblja trebalo rasti 1,5 postotnih bodova brže od prosjeka EU-a", naveli su iz MMF-a.

U kontekstu i savjeta MMF-a da se, osim u slučaju nekog snažnijeg pogoršanja globalnih uvjeta, ne ide u daljnje smanjenje poreza, kao ni u povećavanje potrošnje, ministar financija je poručio da je porezno rasterećenje, uz neporezno i administrativno, sigurno jedna od jačih mjera, a ima izravan efekt, kako na gospodarsku aktivnost, tako i investicijsku, te općenito na gospodarsku i poduzetničku klimu.

"Naravno da uvijek uzimamo u obzir i preporuke Europske komisije i MMF-a, ali dozvolite da u gospodarskoj i ekonomskoj politici, što se poreznog dijela tiče, imamo svoju ingerenciju, uzimamo sve u razmatranje, a u konačnici ono što smatramo najboljim to i poduzimamo", poručio je Marić.

Kazao je i da se uzima "zdravo za gotovo" kada se 2016. prema javnosti i Saboru, kao i međunarodnoj javnosti, išlo s idejom stabilizacije javnih financija i doprinosa gospodarskom rastu i putem smanjivanja poreza, a ne suprotno, povećanjem poreza ili nekim mjerama štednje.

Mnogi su time bili iznenađeni, pa i MMF, a Marić kaže da mu tada nije bilo lako to objasniti te da "nije baš dobio prevelik aplauz i odobravanje međunarodne javnosti", dok danas smatra da je postignut uspjeh.

"Efekti snižavanja poreza, poreznog rasterećenja i općenito porezne reforme su vidljivi u hrvatskom gospodarstvu na različitim segmentima", poručuje.

Ulaganje u kapitalne projekte iz EU fondova

Pojašnjava da i da MMF u svom izvješću sugerira pomicanje od tekuće potrošnje prema kapitalnoj potrošnji, u kontekstu čega se spominju i investicije, a odgovor na to su sredstva iz europskih fondova, koji nam omogućavaju čitav niz različitih vrsta infrastrukturnih i inih kapitalnih projekata.

Kada se, kako je to u slučaju MMF-ovog izvješća, preporučuje ulaganje u željeznice, kao i u nekim drugim segmentima, paralelno se trebaju odvijati i procesi restrukturiranja tih sustava, kako bi oni bili i dugoročno održivi, rekao je Marić, pri čemu je podsjetio i na uspješan proces restrukturiranja u sektoru cesta i autocesta.

Kada je konkretno riječ o Hrvatskim željeznicama, kaže da tu treba osmisliti kvalitetan i dobar model koji će značiti jačanje investicija u infrastrukturu, kao i podizanje kvalitete usluge i konkurentnosti. "No sve na održivim financijskim osnovama", poručuje Marić.

Butković: U promet se ulaže više od 20 milijardi kuna

Za komentar MMF-ove preporuke o povećanju ulaganja u javnom sektoru novinari su uoči sastanka Vladina užeg kabineta pitali i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, koji je istaknuo da se u prometnu infrastrukturu ulaže jako puno.

U promet se ulaže više od 20 milijardi kuna, rekao je Butković i dodao da je unutar operativnog programa Konkurentnost i kohezija ugovoreno 90 posto, a ovjereno odnosno isplaćeno gotovo 30 posto sredstava, a unutar Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) je stupanj ugovorenosti 95 posto.

Ministar je za petak najavio potpisivanje ugovora za radove na željezničkoj pruzi Vukovar-Vinkovci vrijedan 550 milijuna kuna, a za 27. prosinca za prugu Hrvatski Leskovac-Karlovac, u vrijednosti 311 milijuna eura.

"Što se tiče prometne infrastrukture, radimo jako puno", rekao je Butković.