U Njemačkoj oko 5,3 posto stanovništva živi u siromaštvu. 11,1 posto živi u domaćinstvu s izuzetno niskim primanjima, dok za oko 15,8 posto stanovnika prijeti opasnost od života u siromaštvu. Žene su češće pogođene (21,3 posto) od siromaštva nego muškarci (18,5 posto).

Ne imati dovoljno novca za stanarinu, za grijanje ili za redovite obroke... To je slika koja svakim danom sve više postaje hrvatska svakodnevica. No, s tim problemom se susreće svaki peti stanovnik Njemačke koji je postao pogođen rastućim siromaštvom. Mnogi zbog manjka novca u domaćinstvima više nemaju ni perilice, ni televiziju a neki ni telefon. Pri tome je naravno slaba utjeha, da u usporedbi s drugim europskim zemljama, Njemačka zapravo još jako dobro stoji, piše DW.

Posebno su žene pogođene siromaštvom

Prema rezultatima jednog EU istraživanja pod naslovom „Život u Europi 2011.", u Njemačkoj oko 5,3 posto stanovništva živi u siromaštvu. 11,1 posto živi u domaćinstvu s izuzetno niskim primanjima, dok oko 15,8 posto stanovnika ove zemlje prijeti opasnost od života u siromaštvu - oni se za sada takoreći, nalaze u „situaciji na rubu". Drugim riječima, kada se ovi postoci pretvore u stvarne brojke, dolazi se do podatka da je prošle godine oko 16 milijuna osoba u Njemačkoj živjelo u siromaštvu, odnosno, u neposrednoj opasnosti od njega kao i s time povezanoj socijalnoj izolaciji. Gledajući prema spolovima, žene su u Njemačkoj češće pogođene (21,3 posto) od siromaštva nego muškarci (18,5 posto).

Iako ove brojke zvuče iznenađujuće i zatrašujuće, Njemačka se u usporedbi s drugim europskim zemljama nalazi u sasvim solidnoj, odnosno, pozitivnoj situaciji. Na vrhu ljestvice zemalja u kojima vlada najveći postotak siromaštva su Bugarska (49 posto) i Rumunjska (40 posto). Što se tiče onih „najbogatijih" zemalja, ovdje se na samom vrhu nalazi Island (13,7 posto), zatim slijedi Norveška (14,6) i - Češka (15,1). Situacija u ovoj posljednjoj je čak bolja nego u Njemačkoj,

Spomenuto istraživanje izvršeno je na osnovu mjesečnih primanja, mirovina, socijalne pomoći i dječjih dohodaka. Ono je isto tako pokazalo da primjerice obitelji s vrlo niskim mjesečnim primanjima se često automatski osjećaju i socijalno izoliranima budući da si ne mogu priuštiti kako godišnje odmore, tako ni automobil ali niti neke od tečajeva u glazbenim školama ili sportskim udrugama za svoju djecu.