Nova strategija objavljena 27. kolovoza signalizira da je osmišljena kao poticaj gospodarstvu, budući da će prijelaz na ciljanu prosječnu stopu inflacije Fedu omogućiti da tolerira njezino prekoračenje nakon usporavanja gospodarskih aktivnosti.

Time Fed naznačuje da će podizanje ključnih kamatnih stopa odgoditi za povoljniju fazu ekonomskog ciklusa i da će dopustiti snažno jačanje potražnje za radnom snagom a time i veće plaće, podupirući obitelji s niskim primanjima.

Takav pristup zadat će glavobolju drugim velikim središnjim bankama iz dva razloga, piše Reuters.

Dolar zadaje glavobolju

Razlog za glavobolju bit će slabljenje dolara, koje pogađa izvoznike diljem svijeta. Ta će mogućnost sigurno biti važna tema ovotjedne sjednice ECB-a, budući da će snažan euro izvozno orijentiranim državama eurozone otežati izlazak iz najveće recesije u povijesti.

Zemlje poput Njemačke i Francuske tradicionalno generiraju rast neto izvozom, kojem jačanje domaće valute šteti. Tome valja dodati i trgovinske ratove između SAD-a i nekih njegovih ključnih partnera, podsjeća agencija.

Dolar je od sredine ožujka oslabio više od 10 posto prema košarici drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, skliznuvši na najniže razine u više od dvije godine, pa je glavni ekonomist ECB-a Philip Lane prošlog tjedna upozorio da je tečaj važan, iako ga ECB ne cilja.

"Ako postoje sile koje utječu na tečaj eura prema dolaru, to utječe na naše globalne i europske prognoze i na utvrđivanje naše monetarne politike", rekao je Lane.

Neki ekonomisti kažu da bi već sadašnji tečaj mogao srezati rast eurozone za 0,2 do 0,4 posto a analitičari iz Reutersove ankete predviđaju daljnje slabljenje dolara.

U normalnim okolnostima tome bi bilo lako parirati ali ECB, kao i japanska središnja banka, gotovo da više nema prostora za daljnje ublažavanje ionako ultra popustljive monetarne politike.

Neki ekonomisti tvrde da bi ECB jednostavno trebao slijediti Fedov primjer i biti fleksibilniji u ciljanju inflacije, ali to bi značilo da bi se očekivani rok podizanja ključnih kamatnih stopa pomaknuo još dalje u budućnost, nakon završetka 8-godišnjeg mandata Christine Lagarde.

"Nova tržišna gospodarstva, u koja se najvećim dijelom usmjerava dolarska likvidnost, imat će koristi, barem u početku", tumači bivši dužnosnik ECB-a Benoit Coeure.

"Europa će možda morati iznaći nove instrumente kako bi poduprla gospodarstvo u kontekstu kontinuirano niskih američkih kamatnih stopa", dodaje.

Socijalna politika?

Dodatna je komplikacija Fedova sada eksplicitna namjera da pomoge obiteljima s niskim primanjima, budući da time američka središnja banka naglašava svoju ulogu na području socijalne politike, tumači Reuters.

To se može protumačiti kao svojevrsna reinterpretacija mandata i važan je presedan, budući da i druge središnje banke nakon višegodišnjeg razdoblja blage monetarne politike preispituju mandate kako bi usmjeravale preraspodjelu bogatstva i dohotka, dodaje agencija.

"Osobno mislim da ima prostora za razmatranje takve ideje koju neki izlažu - da bi se monetarna politika više trebala fokusirati na radna mjesta i primanja", rekao je viceguverner japanske središnje banke Masazumi Wakatabe.

Čini se da su i u ECB-u skloni reinterpretaciji mandata, sudeći po tvrdnji predsjednice Lagarde da su rizici koje su izazvale klimatske promjene tako veliki da ih banka naprosto ne može ignorirati.

Središnji su bankari birokrati koje nisu birali građani, naglašava Reuters, a borba protiv klimatskih promjena i nejednakosti spada u domenu politike, pa bi središnje banke mogle postati metom političkih napada koji bi mogli potkopali njihovu neovisnost, drži agencija.

U ECB-u tvrde da njihov mandat već nalaže potporu „općim gospodarskim mjerama" Europske unije, no već i takvo tumačenje znači promjenu, s obzirom da je bančin fokus trenutno potpuno usmjeren na inflaciju, zaključuje Reuters.