Dug konsolidirane opće države na kraju siječnja, iskazan prema metodologiji ESA 2010, bio je za 998 milijuna kuna ili 0,4 posto niži nego na kraju 2018. godine, pri čemu je smanjena i unutarnja i vanjska komponenta duga, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

No, u odnosu na siječanj 2018., dug opće države viši je za 3,4 milijarde kuna ili 1,2 posto,

Pritom je vanjska komponenta javnog duga na godišnjoj razini bila niža za 4,1 milijardu kuna ili 3,8 posto, te je krajem siječnja iznosila 104,3 milijarde kuna.

Unutarnja komponenta duga porasla je, pak, za 7,6 milijardi kuna ili 4,6 posto, na 179,4 milijarde kuna.

U analizi RBA, objavljenoj u petak, navodi se i da su krajem siječnja domaća izdana jamstva opće države iznosila 3,4 milijarde kuna, od čega se 1,7 milijardi odnosi na jamstva dana za kredite HBOR-a, dok inozemna jamstva opće države iznose 2,9 milijardi kuna.

„Obzirom na predviđeni nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini, iako nešto sporijom dinamikom, udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom", navode analitičari RBA.

Prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), na kraju prošle godine udio javnog duga u BDP-u iznosio je 74,6 posto.

„Uz nastavak uvjeta visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa na europskom i domaćem financijskom tržištu, država će zasigurno uspješno (re)financirati svoje obveze po dospijeću. Tome u prilog ide i nedavna ocjena kreditnog rejtinga kojom je Hrvatska vratila u društvo s investicijskim rejtingom", navodi se u analizi RBA.

Pozitivni trendovi očekuju se, smatraju analitičari RBA, „i zbog očekivanja glede turističke (pred)sezone, što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna".

„Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga", zaključuje se u analizi.