"Prema posljednjim (revidiranim) podacima trend inozemnog razduživanja domaćih sektora nastavio se i tijekom 2018. Bruto inozemni dug Hrvatske na kraju prosinca 2018. godine spustio se na 38,8 milijardi eura ili 75,1 posto BDP-a (sedam postotnih bodova niže u odnosu na 2017.)", istaknuli su analitičari Raiffaisenbank Austria (RBA) u nedavno objavljenom komentaru podataka središnje banke.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni prošle godine, inozemni je dug krajem prosinca bio manji za 620 milijuna eura, ili za 1,6 posto, a rezultat je to smanjenja zaduženosti središnje banke (povećanje međunarodnih pričuva rezultiralo je poboljšanjem inozemne pozicije središnje banke) te smanjenja obveza ostalih domaćih sektora i izravnih ulaganja.

S podacima za prosinac potvrđen je neprekinuti niz godišnjeg pada inozemnog duga koji datira od kraja 2015. godine, zamjećuju analitičari RBA.

Najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao je od smanjenja vanjske zaduženosti javnog sektora.

Naime, na kraju prosinca prošle godine bruto inozemni dug sektora opće države iznosio je 13,7 milijardi eura, što je za 810 milijuna eura, ili za 5,6 posto niže u odnosu na prosinac 2017. godine.

"Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja u prošloj godini rezultirali su smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu", napominju analitičari.

Također, godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga pridonio je i nastavak razduživanja ostalih domaćih sektora čiji se bruto inozemni dug krajem prosinca 2018. godine spustio na 13,3 milijarde eura. "U usporedbi s istim razdobljem 2017. godine ostali domaći sektori su smanjili inozemne obveze za 112 milijuna eura, nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016. godine", napominje se u analizi analitičara RBA.

Pritom objašnjavaju kako su ta kretanja najvećim dijelom rezultat razduživanja u segmentu privatnih poduzeća čiji se bruto inozemni dug krajem prošlogodišnjeg prosinca spustio na 9,5 milijardi eura (2,2 posto niže u odnosu isto razdoblje godinu ranije). "Pri tome se udio bruto inozemnog duga ostalih domaćih sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu zadržao na oko 34 posto, što odražava da smanjenje inozemne zaduženost kroz supstituciju kunskim kreditima kod domaćih banaka usporava", ističu iz RBA.

Financijski sektor odnosno banke povećao je, pak, svoj inozemni dug na mjesečnoj i godišnjoj razini. Krajem prosinca bruto inozemni dug financijskog sektora iznosio je 4,1 milijardu eura, što je za oko 19 posto više nego krajem studenoga lani, a oko osam posto više nego krajem prosinca 2017. godine.

To potvrđuje da je trend razduživanja banaka, koji je na godišnjoj razini neprekidno trajao od svibnja 2012. godine, u prosincu prošle godine zaustavljen, naglašavaju analitičari RBA, dodajući i da je prestanak razduživanja bankarskog sektora rezultat i ponovo rastuće potražnje za kreditima (posebice gotovinskih nenamjenskih kredita).

Povećanje inozemnog duga bankarskog sektora rezultiralo je i povećanjem udjela duga tog sektora u ukupnom brudo inozemnom dugu s 9,4 posto u prosincu 2017. na 10,5 posto u prosincu prošle godine.

"Podržan gospodarskim kretanjima i daljnjim razduživanjem svih ključnih sektora (iako sporijom dinamikom) nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u očekujemo i u ovoj godini. Pri tome daljnje smanjenje duga u sektoru poduzeća očekujemo kao rezultat iščezavanja razlike u trošku financiranja na domaćem i inozemnom financijskom tržištu", ističu analitičari RBA.

Napominju uz ostalo da u prilog poboljšanju uvjeta financiranja svakako ide i nedavna ocjena kreditnog rejtinga kojom je Hrvatskoj vraćen investicijski rejting. S druge strane, u slučaju nastavka skromnog napretka Hrvatske u provođenju strukturnih reformi to će sigurno dovesti do rasta percepcije rizika te posljedično i premije rizika same zemlje, dodaju.

Iako je Hrvatska u 2018. smanjila razinu inozemne zaduženosti, analitičari RBA naglašavaju da visina inozemnog duga i dalje jasno upozorava na i dalje prisutnu visoku razinu vanjske ranjivosti. "Naime, s udjelom javnog duga u BDP-u od 75,1 posto Hrvatska znatno premašuje prosjek usporedivih država srednje i istočne Europe (65,6 posto BDP-a) te država s jugoistoka Europe (55,4 posto)", zaključuju iz RBA.