Hrvatski je javni dug krajem rujna prošle godine iznosio 286 milijardi kuna, što predstavlja 85,9 posto BDP-a, a posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da, unatoč padu na mjesečnoj razini, dug i dalja razmjerno snažno raste na godišnjoj razini.

U analizi, objavljenoj u utorak, analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), naime, navode kako je krajem rujna 2015. javni dug, koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države, bio za 1,4 milijarde kuna ili 0,5 posto niži u odnosu na kolovoz, što je drugi mjesec zaredom da se smanjuje na mjesečnoj razini.

No, ističu, u usporedbi s istim mjesecom 2014., javni je dug krajem rujna bio viši za 15,9 milijardi kuna, odnosno 5,9 posto. Također, u usporedbi s krajem 2014. zabilježio je rast za 6,4 milijarde kuna ili 2,3 posto.

Smanjenju javnog duga na mjesečnoj razini, kažu iz RBA, najvećim dijelom je pridonijela unutarnja komponenta duga središnje države koja se krajem promatranog tromjesečja spustila na 167,4 milijardi kuna, zabilježivši mjesečni pad za 1,3 milijarde kuna, odnosno 0,8 posto.

Na godišnjoj je razini, pak, unutarnja komponenta zabilježila dvoznamenkastu stopu rasta od gotovo 11 posto, što je rezultiralo značajnim rastom duga središnje države koji je u rujnu prošle godine iznosio 280,9 milijardi kuna, rastući po godišnjoj stopi od 6,1 posto. Takav snažan godišnji rast duga središnje države, za više od 16,2 milijarde kuna, donekle je ublažen kretanjima u njegovoj vanjskoj komponenti koja je u rujnu zabilježila blagi mjesečni i godišnji pad od oko 0,1 posto, navode iz RBA.

Javni dug lokalnih jedinica je u rujnu stagnirao u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini zabilježio pad četvrti mjesec zaredom. Naime, u odnosu na rujan 2014. njihov je javni dug krajem rujna lani bio niži za 287 milijuna kuna, što je smanjenje za 5,2 posto. 

Posljednji podaci središnje banke pokazuju i da se iznos ukupnih državnih jamstava krajem trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja spustio na razinu ispod 7 milijardi kuna, zabilježivši na godišnjoj razini razmjerno značajan pad za 1,2 milijarde kuna, odnosno za 15 posto. 

Promatra li se prema instrumentima zaduživanja, krajem rujna se 56,6 posto javnog duga (oko 161,7 milijarde kuna), odnosilo dugoročne dužničke vrijednosnice države, dok su 36,6 posto (104,6 mlrd kn) državne obveze po kreditima. Ostatak od 7 posto (19,9 mlrd kuna) čine obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama.

Pritom podaci govore da je mjesečno smanjenje ukupnog javnog duga u rujnu najvećim dijelom posljedica smanjenja obveza države po kratkoročnim državnim vrijednosnicama (za 1,7 mlrd kuna) te smanjenja obveza po kreditima (za 1,1 mlrd kuna), dok su dugoročne obveze države po dužničkim vrijednosnicama na mjesečnoj razini bile više za 1,5 milijardi kuna.

"U iščekivanju programa nove Vlade očekujemo da će zaustavljanje rasta tj. neodrživog trenda kretanja javnog duga biti jedna od ključnih točaka u procesu fiskalne konsolidacije. Na opasnosti od tzv. učinka ′grude snijega′ upozoravaju i posljednji podaci Ministarstva financija prema kojima su rashodi za kamate na razini konsolidiranog središnjeg proračuna u razdoblju od prvih jedanaest mjeseci prošle godine premašili iznos od 10,7 milijardi kuna. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, porasli su za gotovo 982 milijuna kuna, rastući po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi od 10,1 posto", zaključuju iz RBA.