Rast poreznog opterećenja za sve obveznike mogao bi se ublažiti pravodobnom prilagodbom osobnog odbitka, a bez praktički potpunog prestanka oporezivanja jedne vrste dohotka koja već u sadašnjem sustavu ima povlašteni tretman. to jest mirovina, navodi se u srijedu u analitičkom osvrtu Instituta za javne financije (IJF).

Ivica Urban u novome Osvrtu IJF-a navodi da je predloženim zakonskim izmjenama, kojima se "de facto" prestaju oporezivati mirovine, prethodio snažan višegodišnji rast poreznog opterećenja obveznika u godišnjem obračunu poreza na dohodak. Do tog je rasta, napominje autor, došlo zbog neusklađenosti poreznih parametara s rastom dohodaka i potrošačkih cijena. Tako je od 2017. do 2025. osnovni osobni odbitak povećan za samo 19 posto, dok je prosječna plaća porasla za 96 posto, a prosječna aktualna vrijednost mirovine za šest posto.

Uz očekivani nastavak rasta dohodaka u 2026. i 2027. te nepromijenjeni osobni odbitak od 600 eura mjesečno, procjenjuje Urban, sve će više umirovljenika prelaziti taj prag i ulaziti u "porezne škare".

Izračuni mikrosimulacijskog modela obveznih doprinosa i poreza na dohodak, navodi, pokazuju razmjere tog procesa. Bez izmjena Zakona o porezu na dohodak, broj umirovljenika u "poreznim škarama" porastao bi na 557.000 u 2027., što je 2,5 puta više nego u 2021. - godini prije početka snažnog rasta dohodaka. Prosječna porezna stopa za umirovljenika u 2027. iznosila bi 3,5 posto, u odnosu na 1,8 posto u 2021.

Urban ističe da dohodak od mirovine već od 2017. ima "povlašteni" tretman jer se dio poreza iz godišnjeg obračuna koji se odnosi na mirovine umanjuje za 50 posto. Novim prijedlogom, navodi, to bi se umanjenje poreza povećalo na 100 posto, ali se više ne bi primjenjivalo na cijelu mirovinu, već na dio porezne osnovice koji se odnosi na mirovinu i oporezuje se nižom stopom.

S druge strane, viša porezna stopa primjenjuje se na osnovicu iznad 60.000 eura godišnje, odnosno 5.000 eura mjesečno, što znači da će porez na dohodak od mirovine plaćati samo obveznici s osnovicom iznad tog iznosa. "Budući da je takvih umirovljenika vrlo malo, može se faktički govoriti o prestanku oporezivanja mirovina", napominje autor.

Kaže da od efektivnog prestanka oporezivanja dohotka od mirovine relativno veću korist ostvaruju umirovljenici s višim mirovinama. Osim toga, ističe, nastaje trajna razlika u poreznom tretmanu mirovine i plaće iste visine - zaposlenik s mjesečnim dohotkom od 1.500 eura plaćat će 180 eura poreza, a umirovljenik s jednakim dohotkom neće platiti ništa.

Urban je izračunao da, kada bi se osnovni osobni odbitak povećao na 810 eura za sve obveznike, projicirana prosječna porezna stopa svih obveznika u 2027. smanjila bi se s očekivanih devet posto na 7,3 posto, koliko je iznosila 2017.

Napominje da nije riječ o prijedlogu zakonske izmjene, već o analitičkom primjeru koji pokazuje da bi se rast poreznog opterećenja za sve obveznike mogao ublažiti pravodobnom prilagodbom osobnog odbitka, a bez praktički potpunog prestanka oporezivanja jedne vrste dohotka koja već u sadašnjem sustavu ima povlašteni tretman.

Podsjeća da je reformom iz 2024. određivanje poreznih stopa prepušteno gradovima i općinama, dok je osnovni osobni odbitak ostao u nadležnosti središnje države. "Snižavanje poreznih stopa može ublažiti porezno opterećenje, ali korist od takvog smanjenja raste s dohotkom. Budući da neusklađivanje osobnog odbitka najviše pogađa obveznike s nižim dohocima, primjerenije je problem rješavati usklađivanjem odbitka s rastom cijena i dohodaka. Mjeru usklađivanja ne smije se gledati kao nekakav izvor gubitka poreznog prihoda gradova, općina i županija, već kao mjeru kojom se sprečava pretjerano porezno opterećenje građana", zaključuje Urban.