Ako smo poreznici onda nam lista govori da ima puno nepoštenih i neodgovornih ljudi koji ne podmiruju svoje obveze. Ako smo porezni dužnici osjećaji nam govore da smo nepravedno optuženi jer jednostavno nismo mogli podmirivati svoje obveze zbog objektivnih ili subjektivnih razloga.

No neovisno o tome s koje strane gledamo u listu dužnika, u strukturi duga imamo sljedeće kategorije: dug po osnovi PDV-a, dug poreza na dobit, dug poreza i prireza na dohodak, dug doprinosa za obvezna osiguranja, trošarine, dug za porez na promet nekretninama i carinski dug.

Što se trgovačkih društava tiče, znamo da dug po osnovi PDV-a jednostavno može iskočiti kao duh iz boce ako društvo nije uspjelo naplatiti izdani R1 račun, a društvo nema dovojno veliki kapital da prati poslovanje uz čekanje naplate. Kod obrtnika situacija je drugačija i zbilja bi se trebalo zabrinuti kada obrtnici koji su naplatili R2 ne podmire svoju poreznu obvezu po osnovi PDV-a. Za trgovačko društvo problem nastaje i prilikom plaćanja poreza na dobit, jer se dobit prikazuje neovisno o tome da li je društvo uspjelo naplatiti svoja potraživanja. Na primjeru istarske županije vidimo da od ukupno 384 milijuna kuna duga za trgovačka društva - 142 milijuna kuna otpada na dug po osnovi PDV-a te 65 milijuna kuna na dug po osnovi poreza na dobit.

Obrti imaju značajne porezne dugove po osnovi doprinosa za obvezna osiguranja. Iz liste fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost u ukupnom dugu od 263 milijuna kuna za Istru, dominantan je dug od 177 milijuna kuna po osnovi doprinosa za obvezna osiguranja (67% duga). Tu zabrinjava dug od 42 milijuna kuna po osnovi PDV-a koji u ovoj kategoriji nikako nije smio nastati. Na ovaj dug poreznici su trebali odmah reagirati.

I na nastanak drugih dugova poreznici su bili dužni trenutno reagirati. Svako neplaćanje PDV-a je prekršaj uz koji idu kazne i do pola milijuna kuna (kaznit će se porezni obveznik - "ako ne obračuna i ne uplati dužni iznos poreza na dodanu vrijednost ili ako ga ne uplati u propisanom roku"). Neplaćanje doprinosa za obvezna osiguranja u roku isto tako povlači novčane kazne. Rokovi naplate poreza su jasni i postoji informatički sustav te se trenutno može dobiti "red flag" i krenuti u postupak za naplatu dok je ta naplata još izvjesna.

Dobro je poznato da se Porezna uprava striktno ne drži zakona (već selektivno) jer tolerira prekršaje. Nažalost i danas slušamo na vijestima da se politika miješala u rad Porezne uprave. Ako je to usitinu tako, onda je vrijeme da svi snose sankcije, kako oni koji su se našli na Linićevoj listi srama, tako i oni koji su držali ljestve dok su se dužnici uspinjali po njima.

A koja su sada moguća rješenja? Rješenje za trgovačka društva su jednostavna - bankrot i nikome ništa. Pojeo vuk magare. Za obrtnike i građane, kada se to uvede, isto tako, osobni bankrot (ili reprogram). No ostaje velika količina nenaplaćenih potraživanja za koju treba snositi odgovornost onaj tko nije na vrijeme reagirao i punio proračun.

I još jedna napomena: na listi dužnika se nalazi i veliki broj građana. Dio njih se nalazi tamo jer je obavljao poslovnu djelatnost, zatvorio obrt i ostao dužnik kao fizička osoba? Kako od njih naplatiti potraživanja ako se nisu zaposlili ili našli alternativni način zarađivanja?