U prvoj polovici ove godine došlo je do stabilizacije domaće gospodarske aktivnosti nakon višegodišnjeg trenda njenog smanjivanja, no raspoloživi podaci za treće tromjesečje ne pokazuju da je došlo do trajnijeg zaokreta u kretanjima, ocijenio je Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj sjednici.

"U prvoj polovici godine došlo je do stabilizacije domaće gospodarske aktivnosti nakon višegodišnjeg trenda njenog smanjivanja. Blagom oporavku u drugom tromjesečju pogodovala su nešto povoljnija kretanja u eurozoni i oporavak na međunarodnim financijskim tržištima te povoljni jednokratni učinci povezani s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i primjena fiskalnih blagajni. No, raspoloživi pokazatelji za treće tromjesečje ne pokazuju da je došlo do trajnijeg zaokreta u kretanjima", ocjena je Savjeta HNB-a, priopćeno je iz središnje banke.

U trećem tromjesečju, napominje se, zamjetno je daljnje smanjivanje fizičkog obujma proizvodnje, a snažan pad bilježi i građevinarstvo. Turizam iskazuje porast broja gostiju i noćenja, ali samo stranih turista, dok je domaćih bilo manje. Smanjen je i realni promet u trgovini na malo. Pogoršana kretanja na tržištu rada djeluju na daljnje opadanje potrošačkog i poslovnog optimizma, navode iz HNB-a.

Napominju kako je tečaj kune prema euru stabilan, a inflacija mjerena potrošačkim cijenama tijekom prvog polugodišta znatno je usporena, tako da je s 5,2 posto zabilježenih u siječnju pala na 2,0 posto u lipnju. Silazni trend nastavljen je i u trećem tromjesečju te je godišnja stopa rasta potrošačkih cijena u rujnu iznosila 1,1 posto.

Središnja banka vodi ekspanzivnu monetarnu politiku, što rezultira visokom likvidnošću bankovnog sustava, ističu iz HNB-a.

Navode kako su se kamatne stope na trezorske zapise spustile na povijesno niske razine, kod plasmana poduzećima uočljivo je smanjenje kamatnih stopa na kratkoročne te u manjoj mjeri i na dugoročne kredite, dok su uvjeti financiranja stanovništva ostali nepromijenjeni. U strukturi kredita povećava se udjel plasmana državi i javnim poduzećima, a smanjuju se plasmani poduzećima i stanovništvu.

No, nije u pitanju klasično "potiskivanje" privatnog sektora u pristupu izvorima financiranja: slaba potražnja za kreditima i pojačana averzija prema riziku, rast loših kredita i pooštreni uvjeti odobravanja, ograničili su učinke ekspanzivne monetarne politike na dinamiziranje kreditiranja.

To ujedno ukazuje na realno ograničene domete poticanja gospodarskog oporavka ekspanzivnom monetarnom politikom u uvjetima nedovoljno brzih strukturnih reformi, koje bi rezultirale bržim priljevom izravnih stranih ulaganja u izvozno usmjerene djelatnosti i sl., navodi se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

Savjet HNB-a suglasio se s prijedlozima nadzornih odbora četiriju banaka za imenovanja u njihove uprave: Christoph Schöfböck dobiva produženje mandata kao član uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka; Markus Ferstl ostaje predsjednik, a Tea Martinčić članica uprave u Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Zagreb; Mićo Tomičić i nadalje će biti član uprave KentBank d.d., Zagreb; a Mario Žižek, Jasna Širola i Vesna Ciganek-Vuković ostaju i dalje članovi uprave u Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb.