Četiristo sudionika okupilo se danas, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Veleposlanstva RH u Beču te Austrijske gospodarske komore na Hrvatskom gospodarskom danu u Beču. U Komori Austrije raspravljalo se o nastavku međusobne investicijske suradnje na pragu ulaska Republike Hrvatske u EU kao i o unaprjeđenju hrvatsko-austrijskih gospodarskih odnosa.

Više od sedamdesetak hrvatskih gospodarstvenika predvođeno prvim potpredsjednikom Vlade te ministrom gospodarstva Republike Hrvatske Radimirom Čačićem i potpredsjednicom HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Vesnom Trnokop Tantom, sudjelovalo je na Okruglom stolu kao i poslovnim razgovorima s austrijskim tvrtkama. Stotinjak austrijskih tvrtki bile su predvođene predsjednikom Austrijske gospodarske komore Christopohom Leitlom i ministrom poljoprivrede, šumarstva okoliša i vodnoga gospodrastva Republike Austrije Nikolasom Berlakovichem.

Hrvatska je zemlja koja budi veliko zanimanje za međusobnim gospodarskim aktivnostima. Gospodarska pitanja jesu u prvom planu, no ono što je također bitno su i međusobni ljudski odnosi. Oni su temelj dviju zemalja, kako bi poslovanje u budućnosti bilo uspješno. A Hrvatska i Austrija imaju sjajne ljudske odnose. Austrija je zemlja koja je oduvijek podupirala ulazak Hrvatske u EU, jer je smatrala da je to jedno prirodno uključenje, što zbog geografskog položaja što zbog svoje strukture. Stoga ne sumnjam da će se daljnji gospodarski odnosi razvijati u pozitivnom smjeru, rekao je dr. Christoph Leitl, predsjednik Gospodarske komore Austrije.

Potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Vesna Trnokop Tanta naglasila je kako ovako sjajna posjećenost Hrvatskoga gospodarskog dana je produkt dugogodišnje uspješne suradnje i velikog povjerenja između te dvije zemlje. Također, gospodarska suradnja Austrije i Hrvatske je od izuzetnog značenja i za cijelu regiju. Uputila je apel austrijskim tvrtkama da otvore svoja vrata hrvatskim kvalitetnim proizvodima i naglasila da je hrvatsko tržište otvoreno za ulazak i nastupanje stranih proizvoda, te je izrazila nadu da će takva zastupljenost biti i s hrvatskim proizvodima na policama stranih trgovinskih lanaca, gdje im je i mjesto. Hrvatskim malim i srednjim tvrtkama uputila je molbu, da ozbiljno razmisle o udruživanju u klastere, jer će samo na taj način moći uspješno konkurirati na zahtjevnom stranom tržištu.

Na okruglom stolu se raspravljalo o problemima i na hrvatskom tržištu. Mag. Roman Rauch, savjetnik za trgovinske poslove, Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu, istaknuo je da od Vlade RH očekuje bolju pravnu sigurnost za austrijske tvrke na hrvatskom tržištu. Također, naglasio je i veliku prepreku u rješavanju administracije kao jasnu strategiju gdje se može investirati. Posebna pozornost iskazana je za informacijama pomoćnika ministra gospodarstva za investicije i konkurentnost Darka Lorencina.

Kao ključnu točku istaknuo je izgradnju infrastrukture te pronalazak novih investitora, što je posebno važno za europsku kohezijsku politiku. Najavio je otvaranje Agencije za investicije i konkurentnost kako bi što brže i transparentnije kompanije dobile mogućnost informiranja i dobivanja poticaja za investicije. Također, prijedlog je da se i ovisno o veličini investicije ponude razne olakšice. Naravno, važno je napomenuti da su svi prijedlozi zakona usklađeni sa Europskom komisijom. Hrvatski gospodarski dan zatvorio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Republike Hrvatske, Radimir Čačić, koji je naglasio kako je suradnja ovih dviju zemalja, Austrije i Hrvatske, izuzetno visoko postavljena.

No naravno, uvijek postoji prostor za unaprjeđenje. Kao posebno važnu informaciju istaknuo je najveću greenfield investiciju u RH, koju je realizirao upravo austrijski partner, poduzeće Boxmark Leather, inače najveći ulagač u slobodnoj zoni Varaždin i jedan od najveći proizvođača kožnih sjedala za vodeće svjetske proizvođače automobila, aviona i namještaja. Zaključio je da Hrvatska mora provoditi jednu agresivnu investicijsku politiku, te poticati investicije u energetski sektor. Uzevši u obzir Povelju o zelenoj energiji koju je Hrvatska potpisala, nužno je okrenuti se upravo tom sektoru.

Naime, Hrvatska se obvezala da će od ukupne energije imati 20% zelene energije. Danas smo na brojki od 6-7 posto, a rok ističe za osam godina, što je u energetskom sektoru izuzetno kratak rok. Osim energetike, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, Radimir Čačić zatražio je od austrijskih investitora da osim financijskih usluga prepoznaju mogućnost investiranja i u proizvodnju. Iako se taj zaokret u investiranju već osjeća na hrvatskom tržištu, potrebna je veća količina austrijskog kapitala da bi takva investicija zaživjela u punom smislu te riječi. Na samom je kraju pozvao austrijske investitore da ulažu u Hrvatsku te najavio stvaranje i kreiranje investicijskih projekata od strane Vlade RH, kako bi olakšali stranim investitorima savladavanje administracije te ih zaštitili od moguće korupcije.

Nakon plenarnog dijela skupa stotinjak je austrijskih tvrtki u individualnim razgovorima s mogućim hrvatskim partnerima iskazalo interes za daljnju buduću suradnju i mogućnost ulaganja te skrenulo pozornost na prepreke na koje nailaze u samom procesu poslovanja te obratno.Austrija je od 1993. do 2011. Uložila u Hrvatsku 6,31 milijarde EUR (24,6% udjela u ukupnim inozemnim izravnim ulaganjima u RH) što čini Austriju najznačajnijom zemljom ulagač u RH. Prema preliminarnim podacima, u 2011.

Austrijski investitori uložili su u RH 217,8 milijuna EUR. Na hrvatskom tržištu se trenutno nalazi oko 950 austrijskih poduzeća. Najveća austrijska ulaganja su u hrvatski financijsko-bankarski sektor, telekomunikacije, zatim u proizvodnju sanitarne keramike, betonskih i gipsanih proizvoda, u osiguravajući sektor te trgovinu. U novije vrijeme raste broj ulagača i u industriju.Najperspektivniji sektori u kojima mogu sudjelovati hrvatske tvrtke su metaloprerađivačka, električna i elektronička industrija, industrija prerade drva, tekstilna i obućarska industrija te prehrambena industrija u obliku proizvodnje hrane budućnosti-zdrave hrane.