Istraživanje o navikama štednje u Hrvatskoj, objavljeno u ponedjeljak, tako pokazuje da velika većina građana, njih 83 posto, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i stvaranje zaliha za "stare dane" (19 posto).

Klasična štednja još uvijek prvi izbor

Ukupno 43 posto građana koristi klasične oblike štednje, 16 posto ulaže u životna osiguranja, a devet posto u stambenu štednju. Investicijski fondovi, dionice i obveznice izbor su kod pet posto građana, četiri posto ih ulaže u nekretnine, a tri posto u dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Na začelju je ulaganje u zlato i druge plemenite metale, koji predstavljaju izbor za jedan posto građana, navodi se u istraživanju.

Nadalje, oko 15 posto građana izjasnilo se da su općenito u posljednje dvije, tri godine uštedjeli više, njih 62 posto uštedjelo je otprilike isti iznos, dok je nešto manje od 20 posto ispitanika uštedjelo manje, navode iz Erstea.

"Zanimljiv je podatak da najviše mjesečno uštedi najmlađa skupina ispitanika, između 15 i 29 godina, i to u prosjeku 587 kuna. Istraživanje također pokazuje da muškarci u prosjeku mjesečno izdvoje 551 kunu, odnosno 162 kune više od žena", ističe se.

Direktor Sektora građanstva Erste banke Marko Krog kaže da relativno visok postotak ulaganja u klasičnu štednju, odnosno razmjerno nizak u alternativne oblike, sugerira da kod hrvatskih građana još uvijek prevladava konzervativniji pristup ulaganju.

"Međutim, u postojećim tržišnim uvjetima koje karakterizira vrlo niska razina kamatnih stopa, postoji prostor za jačanje trenda snažnijeg korištenja drugih oblika ulaganja. Alternativu u ovom trenutku mogu predstavljati investicijski fondovi, osiguranja i dobrovoljna mirovinska štednja, a ovisno o osobnim preferencijama prema riziku, također i opcije koje se mogu pronaći na dioničkom tržištu. Osnovni savjet građanima je razmišljati dugoročno, potražiti adekvatan savjet od stručnjaka, financijskih savjetnika, te kvalitetno diverzificirati svoja ulaganja, vodeći računa o stupnju rizika svakog od njih", poručuje Krog.

Austrijanci prosječno uštede najviše, Hrvati iza Mađara

Kada se uspoređuju iznosi koje građani u zemljama srednje i istočne Europe mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, istraživanje pokazuje da s prosječnih 259 eura prednjače Austrijanci, slijede Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 111 eura te Česi sa 105 eura.

Nakon Mađara sa 65 ušteđenih eura su građani Hrvatske s mjesečno ušteđena 63 eura, a iza njih su još Rumunji (57 eura) i Srbi (40 eura).

Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama osim u Hrvatskoj i Srbiji, a prednjače Austrijanci s 15 posto većim prosječnim iznosom štednje, a slijede ih Česi s devet posto većim izdvojenim iznosom, pokazuje istraživanje.

Nadalje, 53 posto ispitanika je na pitanje što bi učinili da imaju na raspolaganju dodatnih 4000 kuna mjesečno, odgovorilo da bi ga stavilo na tekući račun, a nešto više od jedne trećine, 38 posto, na štednu knjižicu ili štedni račun.

U slučaju da se odluče investirati dio tog iznosa ili možda cijeli iznos, ispitanici su bili upitani kome bi se obratili za pomoć oko donošenja takve odluke. Njih 35 posto odgovorilo je da bi za savjet upitali svoju obitelj i prijatelje, njih 12 posto banku, dok je ih je 11 posto odgovorilo da bi sami istražili na internetu.

Njih pak 46 posto je odgovorilo da ne bi nikoga pitali jer sami najbolje znaju gdje i kako bi investirali, zaključuje se u istraživanju.