Europi nedostaje adekvatne plinske infrastrukture, rat u Ukrajini je donio povratak energenata kojih smo se nastojali riješiti - ugljena i nuklearne energije, a i sljedeća bi plinska sezona mogla biti turbulentna, istaknuto je u petak na konferenciji Modus Medie "Eurotransformacija: Europa bez plina - gospodarstvo u recesiji".

Ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić naglasila je kako se aktualna kriza može riješiti novim investicijama.

Pritom je uz ostalo spomenula odluku vlade da se povećaju kapaciteti LNG terminala, kao i kapaciteti Plinacroa, nacionalnog operatora plinskog transportnog sustava, da se pregovara sa Slovenijom o mjerama solidarnosti radi zaštite sigurnosti opskrbe plinom, kao i s drugim državama članicama EU da se uspostave novi koridori.

Čelić je podsjetila da su se problemi s cijenama plina, odnosno velike promjene u plinskom sektoru, počeli događati lani u ovo vrijeme.

"Agresijom Rusije na Ukrajinu cijene energenata krenule su u nekontroliranom smjeru", navela je, dodajući kako se hrvatska Vlada cijelo vrijeme bori da se ta situacija stabilizira.

Spomenula je, uz ostalo i dokument Europske unije, REPowerEU, koji je donio osnovne pretpostavke za barem djelomičnu stabilizaciju energetske krize na razini Unije.

Europski problem, kada je plin u pitanju, nedostatak je adekvatne infrastrukture, koja bi se i na europskoj, ali i na hrvatskoj razini trebala poboljšati, navela je Čelić.

Naglasila je i da su europska skladišta plina puna, kao i da je Hrvatska po pitanju opskrbe plinom sigurna.

Pretpostavlja, međutim, da bi i iduća plinska sezona mogla biti turbulentna.

Energetski stručnjak Igor Dekanić smatra da se nalazimo u energetski izazovnim vremenima kakvih nije bilo desetljećima.

Rusko-ukrajinski rat je, osim neizvjesnosti oko cijena energenata, donio i ubrzavanje energetske tranzicije, osobito u Europi.

"Cijena plina počela je rasti u četvrtom kvartalu prošle godine", kazao je Dekanić, istaknuvši da je Europa iz Rusije do ove godine uvozila 70 posto plina za svoje potrebe.

Podsjetio je da je cijena plina u jednom razdoblju ove godine iznosila 310 eura po megavatsatu (MWh), dok je prošli mjesec (listopad) cijena bila oko 100 eura MWh.

Porast cijena energenata dovodi do neizvjesnosti na tržištu roba i usluga, do inflatornih pritisaka, ali i do povratka izvorima energije koji su bili pred napuštanjem - ugljena i nuklearne energije, istaknuo je Dekanić.

Profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov smatra da i Europi, ali i Hrvatskoj, prijeti usporavanje gospodarske aktivnosti.

To još uvijek nije recesija, kazala je, dodajući kako sve poskupljuje, ponajviše zbog rastućih cijena energenata.

Kriza, po njoj, nije nastala prirodno već temeljem političkih odluka i određenih ograničenja.

Država mora voditi računa o tome da učinci inflacije i plinske krize nisu linearno raspoređeni, da to najviše pogađa najsiromašnije dohotke. Država stoga mora voditi socijalnu politiku, istaknula je Ivanov.

Naglasila je i da središnje banke, kako je rekla, nažalost, povećavaju kamatne stope iako su svjesne da tim povećanjima neće obuzdati inflaciju.

Središnje banke, smatra Ivanov, više ne bi trebale dizati kamatne stope.