Velike štete koje u Europi uzrokuju sve nepredvidljivije vremenske prilike netko će morati platiti, a budući da je većina tih gospodarskih gubitaka neosigurana, troškovi će vjerojatno morati biti pokriveni iz državnih blagajni, osim ako vlade ne poduzmu hitne mjere, navodi se u Reutersovoj analizi.

Ovogodišnji šumski požari u jugozapadnoj Europi i teške poplave koje su 2024. godine pogodile Španjolsku, a 2021. Njemačku i njezine susjede pokazuju kako štete uzrokovane klimatskim promjenama donose dodatno opterećenje europskim financijama, piše Reuters, pored više potrošnje na obranu te rastućih troškova povezanih sa starenjem stanovništva.

"Problem je što su (katastrofe) sve učestalije", rekao je čelnik odjela za rejting zapadne Europe u agenciji Fitch, Federico Barriga-Salazar, dodavši da su se dosad uglavnom takvi ekstremni vremenski fenomeni smatrali skupim, ali jednokratnim proračunskim opterećenjima, a ne redovitim troškovima.

Ekstremni vremenski i klimatski uvjeti uzrokovali su u Europskoj uniji u razdoblju od 1980. do 2024. godine gubitak od oko 822 milijarde eura, procijenila je Europska agencija za okoliš, pri čemu je čak četvrtina tog iznosa zabilježena samo u protekle četiri godine.

Javni deficit diljem eurozone već u prosjeku iznosi oko tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prema procjenama, poplave u Španjolskoj 2024. godine podrazumijevaju troškove obnove od 0,7 posto BDP-a od 2024. do 2026. godine, navodi Barriga-Salazar. Uz to, tek je četvrtina katastrofa uzrokovanih klimatskim katastrofama u Europskoj uniji osigurana, a pokriće u nekim članicama iznosi manje od pet posto, procjenjuje EU. Neki strahuju da će omjer pokrivenih gubitaka u odnosu na ukupne troškove samo padati kako ekstremne vremenske nepogode budu postajale učestalije.

"Zbilja smatram da će razina osiguranja biti to manja što rizici budu izraženiji"; rekao je David Zahn iz američke investicijske kompanije Franklin Templeton. "Radi se o velikom problemu koji će neke zemlje koštati od jedan do dva posto BDP-a", istaknuo je stručnjak.

Kad je riječ o poplavama iz 2021. godine, u Belgiji je većinu šteta pokrilo osiguranje, no u Njemačkoj je niska razina osiguranja značila da je većinu troškova morala pokriti država, uz 30 milijardi eura iz državne blagajne, izračunali su stručnjaci ekonomskog think tanka Bruegel.

Prilagodba i podjela rizika

Europska unija ove jeseni namjerava objaviti prijedloge za klimatsku otpornost i upravljanje rizikom pa je pozornost usmjerena na moguća rješenja. Uz gospodarstvo ovisno o turizmu i osobito izloženo rizicima toplinskih valova i šumskih požara, Grčka tako nastoji pronaći načine za poticanje građana i kompanija na ugovaranje polica osiguranja te istovremeno povećati otpornosti vodne i energetske infrastrukture u turističkim središtima.

Portugal je, pak, nakon velikih poplava početkom 2026. godine najavio planove o uvođenju obaveznog osiguranja domova uz podršku fonda za prirodne katastrofe i potrese te mehanizma solidarnosti kako bi pristup policama osiguranja bio zajamčen svima.

Moguća privremena mjere za neke države mogle bi biti i takozvane obveznice za katastrofe, koje investitorima nude dobar povrat na ulaganja, ali i rizik od gubitka dijela ili cijele glavnice ako se prethodno definirana nepogoda, poput uragana ili potresa, doista dogodi.

Za države bi to značilo skupu okladu, smatra Zahn iz Franklin Templetona, navodeći da se u slučaju nepogode državi odmah isplaćuju sredstva, ali i da tijekom mogućeg petogodišnjeg razdoblja bez katastrofa takvo "osiguranje" plaća prinosom od čak osam posto.

Vlade moraju uspostaviti mjere sistematičnije od jednokratne potrošnje za hitne slučajeve, koja zapravo potiče kućanstva i kompanije da ne ugovaraju police osiguranja, smatra pak Heather Grabbe iz Bruegela.

"Sve vlade u Europi moraju procijeniti svoju izloženosti i kreirati sveobuhvatne planove za smanjenje budućih šteta kroz investicije u prilagodbu, ali i prekogranično dijeljenje rizika", rekla je Grabbe za Reuters.

Brojna istraživanja pokazala su da rana ulaganja u osnaživanje otpornosti gospodarstva na klimatske promjene mogu donijeti dugoročnu uštedu. Uz to, pomažu državama izbjeći situaciju u kojoj opetovane klimatske katastrofe podižu dug i tako ostavljaju manje sredstava za zaštitne mjere.

Španjolski premijer Pedro Sanchez tako tvrdi da bi zelene investicije u vrijednosti od 0,1 posto BDP-a mogle spriječiti osam puta veće ekonomske gubitke te gubitke poreznih prihoda tri puta veće vrijednosti od početne investicije.

Europska središnja banka (ECB) predložila je osnivanje javno-privatnog programa reosiguranja na razini EU-a, u okviru kojega bi bili objedinjeni privatni rizici od prirodnih katastrofa, a pokrivao bi ih fond EU-a za javno financiranje katastrofa.

No pitanje je hoće li ljetošnji toplinski valovi kreirati dovoljno političke volje za preuzimanje dijela početnih troškova takve mjere, i na razini država i na razini Unije, ističe Reuters.

Glasnogovornik Europske komisije rekao je da neimenovani dužnosnik EU-a razmatra opcije za rješavanje nedostataka u zaštiti osiguranja od klimatskih katastrofa u okviru paketa mjera koje trebaju biti usvojene do kraja godine.