Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u srijedu da se očekuje daljnje smanjivanje inflacije u 2024. i u 2025., kada bi trebala ostvariti ciljanu razinu stope od oko dva posto.

Vujčić je na tradicionalnom, 31. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista o ekonomskoj politici Hrvatske u 2024. rekao rekao da se očekuje nastavak smanjivanja inflacije i u 2024. i u 2025., kada bi trebali ostvariti ciljnu razinu stope od oko dva posto te da će, zbog strukturnih razloga, najteži dio biti smanjivanje inflacije s tri na dva posto.

Strukturni razlozi će na dulji rok utjecati na stopu inflacije, tržište rada je sada drugačije i ono pritišće stopu inflacije te je pitanje što ćemo morati žrtvovati na tržištu rada da bismo dobili ciljanu razinu stope inflacije, rekao je i nastavio da će jedinični troškovi rada nastaviti rasti.

Pritisak na inflaciju će biti manji u mjeri u kojoj kroz visoke jedinične profite, poduzeća budu mogla kompenzirati pritisak rasta plaća. Ne uspiju li u tome, pritisci na inflaciju će biti veći, rekao je.

Nedostajat će radnika

Kod demografskih kretanja također se promijenio trend i imamo pad broja stanovništva u radno aktivnoj dobi, nastavio je guverner i naglasio da to znači kako ćemo morati dovesti iz inozemstva veliki broj radnika, ali na osmišljen i strateški način.

Vujčić kaže da se u Hrvatskoj predviđa smanjenje broja stanovnika pa će nedostajati oko 400 tisuća ljudi, koliko ćemo ih morati uvesti. S tim u vezi naglasio je da će se Hrvatska društveno, politički i ekonomski morati pripremiti da će u budućnosti i u sljedećoj generaciji izgledati znatno drukčije, inače neće biti rasta. Morat ćemo se pripremiti i da ćemo na koncu morati raditi dulje, dodao je.

Vujčić je u svom izlaganju zaključio da su promjene u okružju kompleksne, s potencijalno velikim učincima na inflaciju i na više i na niže te kako je izgledno da bi neto učinak strukturnih faktora na inflaciju mogao postati pozitivan.

Središnje banke, dodao je, neće sjediti prekriženih ruku te je zbog potencijalno jačih i volatilnijih inflacijskih pritisaka moguć preokret dugogodišnjeg trenda pada dugoročnih kamatnih stopa.

Odgovarajući na novinarska pitanja, guverner HNB-a je kazao da je tržište rada u procesu dezinflacije bitno drukčije nego u prethodnom ciklusu. Sada imamo situaciju u Hrvatskoj, eurozoni i SAD-u da je gospodarstvo usporilo, ponajprije u eurozoni, ali tržište rada je i dalje snažno, dok su stope nezaposlenosti na najnižim razinama, a realne plaće prešle u pozitivni teritorij, što onda doprinosi pritiscima na kretanje cijena, posebno u sektoru usluga.

Govoreći zašto je tržište rada toliko otporno, rekao je da još nema točnih odgovora na to, da je dio odgovora možda u promjeni tržišta rada nakon pandemije, gdje se način rada promijenio. Dodao je da visoka stopa otvaranja radnih mjesta jača pregovaračku moć radnika, a to stvara pritiske na inflaciju.

Na pitanje o recesiji, odgovorio je da recesiju sada ne vidi, ali vidi relativno stagnantnu ekonomiju, koja će se sljedeće godine postupno oporavljati. Dok imamo proces dezinflacije i visoke kamatne stope ne možemo očekivati brzi oporavak gospodarstva, ali je cijena koju plaćamo za dezinflaciju, sa dvoznamenkastih inflacijskih stopa, u ovom trenutku niska, jer nije popraćena niti recesijom, niti povećanjem stope nezaposlenosti, kazao je.

Komentirajući prodaju trezorskih zapisa, rekao je da to država radi drugi puta, da je to razumno, jer se koristi situacija u kojoj se u ovim uvjetima može relativno povoljno zadužiti, a da oni koji u to ulaze ostvare veći prihod nego držeći depozite u bankama.