"Ne samo da su uvjeti dobivanja kredita relativno laki i lako su dostupni i možete ga preko mobitela dignuti, to može stvoriti rizike. Nije to sistemski rizik, no posebno ćemo ih pratiti u 2019. godini i ako treba, reagirat ćemo", rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Hrvatska može samo sanjati rast gospodarstva kao što je onaj Kine. Tako ćemo i sljedeće godine rasti po stopi od 2,7 posto. Isto kao i ove godine, procjena je Središnje banke. No guverner Boris Vujčić i njegovi suradnici donose dubinsku analizu za 2019. godinu i moguće probleme koji su pred Hrvatskom.

Jedna od opasnosti je nova pošast Hrvata - nenamjenski bezgotovinski krediti. Rastu dvostruko brže od ostalih kredita, piše Dnevnik.hr.

Sjećate li se kredita u švicarcima? Upola niža kamata, nikakva upozorenja banaka, mlaka reakcija središnje banke i na kraju deseci tisuća obitelji u dužničkom ropstvu. Jesu li novi švicarci - bezgotovinski nenamjenski krediti? Dobivaju se lako, na 10 godina, a možete dignuti i do 400.000 kuna. I ono najvažnije - nema jamstava.

"Ne samo da su uvjeti dobivanja kredita relativno laki i lako su dostupni i možete ga preko mobitela dignuti, to može stvoriti rizike. Nije to sistemski rizik, no posebno ćemo ih pratiti u 2019. godini i ako treba, reagirat ćemo", rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Godina 2019. bit će i godina u kojoj će doći kraj malim kamatama. Amerika i Europska središnja banka mijenjaju politiku pa će i hrvatski građani osjetiti razliku na kamatama na svoje kredite.

"Prvo će utjecaj biti na libor znači euro, a onda tek na nacionalnu referentnu stopu", dodao je guverner.

Kamate na stambene kredite u Hrvatskoj i dalje će biti oko 4 posto, a u Europskoj uniji 1.78 i tako će biti još jedno razdoblje.

"Nakon što uđemo u Eurozonu onda možemo očekivati dodatni pad kamata", rekao je Vujčić.

A to će biti za najmanje pet godina. Hrvatsko gospodarstvo do tada će rasti na osobnoj potrošnji, turizmu, ali i dalje manjka investicija.

Investicijska klima za inozemne ulagače jos uvijek je takva da ne vidimo značajni interes stranih ulagača i to je ključno", objašnjava guverner HNB-a.

Inflacija će zato biti manja, zahvaljujući i manjem PDV-u na veći dio hrane pa do pelena i lijekova. I nezaposlenost će biti manja - 7.7 posto. Ali problem će biti naći radnike.

"Ja ga vidim kao jedan dugoročni hrvatski i ne samo hrvatski problem. Već nedostaje jako puno radnika i ti će se problemi produbiti", zabrinut je Vujčić. Zato će oni koji su otišli iz Hrvatske sljedeće godine u domovinu poslati više od 11 milijardi kuna.