Na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak se oprezno trguje u uvjetima nastavljenih rasprodaja dionica na europskim burzama, pri čemu su Crobexi tek blago oslabili.

Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,17 posto, na 1.600 bodova, a Crobex10 za 0,06 posto, na 937 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je do podneva svega 2,3 milijuna kuna, što je otprilike 1,5 milijuna više nego u petak u isto doba.

"Na europskim burzama indeksi su oštro pali, nastavivši nizati gubitke nakon prošloga tjedna. Slijedom toga, na domaćem tržištu se relativno oprezno trguje, pa je likvidnost niska, a Crobexi su u blagom minusu", kaže Ivana Blašković, financijska analitičarka u Zagrebačkoj banci.

Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom Jamnice, 1,05 milijuna kuna, pri čemu joj cijena stagnira na 105.000 kuna.

Slijedi dionica Liburnia Rivijera Holdinga, s prometom od 279.000 kuna. Cijena joj je skočila gotovo 5 posto, na 4.120 kuna, pa je među likvidnijim izdanjima bila najveća dobitnica.

Dionicom Valamara ostvareno je 260.000 kuna prometa, a cijena joj stagnira na 22,8 kuna.

Prometi iznad 100.000 kuna ostvareni su još i izdanjima Adrisa, pri čemu je cijena redovnog oslabila 0,47 posto, na 468,05 kuna, a povlaštenog za 0,57 posto, na 340 kuna.

Na europskim dioničkim tržištima i u ponedjeljak su najvažniji indeksi oštro potonuli. FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 11,15 sati u minusu 1,7 posto, na 1.261 bodu, a tijekom jutra dotaknuo je i 1.259 bodova - najnižu razinu od listopada 2014. Nastavio je tako tonuti nakon prošlotjednog gubitka od 4,8 posto.

Istodobno, londonski FTSE indeks bio na gubitku 1,72 posto, frankfurtski DAX za 2,41 posto, a pariški CAC za 2,30 posto, na 4.103 boda.

Najviše su na gubitku cijene dionica onih kompanija čije je poslovanje ovisno o gospodarskom ciklusu, jer rastu zabrinutosti investitora oko usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

"Najviše su na udaru dionice banaka, djelomično i zbog zabrinutosti investitora od prevelike regulacije bankarskog sektora", dodaje Blaškovič

Od makroekonomskih pokazatelja, Državni zavod za statistiku objavio je danas drugu procjenu hrvatskog robnog izvoza, prema kojoj je u prvih 11 mjeseci on porastao za 11,5 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, dosegnuvši 80,4 milijardi kuna, dok je uvoz rastao za 7,1 posto, na 129,5 milijardi kuna.

"Izvoz je jedna od svijetlih točki našeg gospodarstva, a među industrijama koje su ostvarile znatan skok izvoza su prehrambena i farmaceutska industrija", ističe Blašković.