Od sredine ovog mjeseca građani Srbije po prvi put na Beogradskoj burzi mogu kupovati državne obveznice. U Hrvatskoj fizičke osobe mogu kupovati državne obveznice već 19 godina, točnije od srpnja 1996. No nema interesa za tu vrstu ulaganja niti ga je previše bilo u prošlosti.

Iako obveznice nude nešto više prinose od bankarskih depozita s istim vremenskim rokom, Hrvati i dalje najčvršće vjeruju u oročenu štednju. Osim toga, obveznice se ne isplati kupovati za manje iznose i zbog brokerskih provizija - banke, investicijski i mirovinski fondovi koji ih kupuju u milijunskim iznosima imaju daleko povoljnije uvjete u brokerskim kućama. Preko ovlaštenih brokera moguće je kupiti i obveznice stranih zemalja, koje mogu nuditi atraktivnije prinose i daleko su više likvidne, no i tu je interes građana simboličan, možda i zato jer su nedovoljno upoznati s obveznicama kao vrstom financijske imovine.

′Potražnja fizičkih osoba za državnim obveznicama jako je mala. Fizičke osobe mogu kupovati obveznice, ali većinu potražnje stvaraju veliki igrači - banke i fondovi koji se držanjem obveznica štite od inflacije i sličnih poremećaja na tržištu′, rekao je za tportal Roman Rinkovec, broker i investicijski savjetnik u brokerskoj kući Credos.

Hrvatskim građanima na tržištu Zagrebačke burze nudi se tek nekoliko državnih i korporativnih obveznica te nešto komercijalnih zapisa. ′Interes za tim papirima je simboličan′, dodaje Rinkovec.

Koliki su prinosi na hrvatske obveznice?

Kupovanje obveznica za manje iznose nema previše smisla. Pitanje je i po kojoj cijeni ih se može kupiti te po kojoj bi se eventualno mogle prodati. Primjerice hrvatska kunska obveznica oznake O-203 na ZSE-u u ovom trenutku može se kupiti po 115 kuna dok je njena cijena u velikim transakcijama nešto niža te je iznosila 113,5 kuna.

Gotovo sav promet obveznicama ostvaruje se na takozvanom OTC (Over the Counter) tržištu, na kojem su transakcije dogovorene. Izvještaji Raiffeisen istraživanja pokazuju da trenutačni prinosi na hrvatske obveznice ′plešu′ u rasponu od 1,1 do pet posto.

Prinosi na kunske obveznice nešto su niži te dosežu 3,93 posto dok je na euroobveznicama moguće zaraditi prinos od dva do pet posto.

Nude se i obveznički fondovi

Mario Glogović, viši savjetnik za upravljanje portfeljima u Hypo banci, potvrđuje nam da je minimalan interes građana za obveznicama iako one nude nešto veći prinos od oročenih depozita. Dodaje da su glavni nedostaci obveznica u odnosu na depozite veća rizičnost, mogućnost gubitaka u slučaju pada njihovih cijena te razdoblja niže likvidnosti u vremenima šokova na financijskim tržištima.

Pojedinci željni ulaganja u obveznice mogu ulagati i u obvezničke fondove. U Hrvatskoj ih je devet, a oni najveći su u vlasništvu banaka. Prinosi im ove godine variraju od negativnih pola posto do plusa od tri i pol posto.

Oni s više želje i novca za ulaganja u obveznice svakako mogu razmotriti ulaganje u obveznice stranih zemalja, ali i strane obvezničke fondove koji posluju sa znatno širom ponudom vrijednosnih papira i na razvijenim su tržištima.