Na američkom se tržištu barelom danas trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na prethodno zatvaranje, od 65,15 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u minusu 2,22 dolara.

Tržišta je jučer poljuljao podatak o skoku zaliha sirove nafte u SAD-u prošlom tjednu, za 6,8 milijuna barela, unatoč visokoj razini aktivnosti prerade u rafinerijama, potaknuvši zabrinutost za potražnju za gorivima.

Uteg su bile i rasprodaje na širim tržištima industrijskih sirovina, poput bakra,

Potražnja je u fokusu zbog američkih i kineskih carina koje bi mogle naštetiti globalnom gospodarskom rastu.

Glavobolju tržištima zadaje i kriza turske lire, koja se odrazila i na valute drugih gospodarstava u nastajanju, odjeknuvši i na tržištima dionica, obveznica i sirovina.

"Priča o rastu sada je više ili manje priča o rastu u SAD-a. Ostatak svijeta više ne sudjeluje u toj igri", konstatira Ole Hansen iz Saxo Banka.

"Ona također zapravo pokazuje zašto je na tržištima robe zabrinutost za opskrbu, u kontekstu sankcija za iransku naftu i štrajka rudara u čileanskim rudnicima bakra, u tako kratkom roku zamijenio naglasak na potražnji", dodaje Hansen.

Na strani opskrbe, jučer objavljeni službeni američki podaci pokazali su da je proizvodnja sirove nafte u prošlom tjednu rasla za 100.000 barela dnevno, na 10,9 milijuna barela dnevno.

"Taj rast zasigurno nije pomogao raspoloženju na tržištu", objasnili su u bilješci klijentima analitičari nizozemske banke ING nakon objave izvješća.

Potporu cijenama pruža tek najava američkih sankcija na iranski izvoz nafte, koje bi trebale biti uvedene u studenom. Najveći iranski klijenti poput Indije, Južne Koreje i Japana već su počeli smanjivati narudžbe, napominje Reuters.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 69,77 dolara, što znači da je pala 1,56 dolara u odnosu na prethodni dan.