Na Wall Streetu se ovoga tjedna očekuje oprezno trgovanje, nakon oštrog pada cijene dionica prošloga tjedna, jer bi Fed već u lipnju mogao povećati kamate, ako novi makroekonomski podaci pokažu da je američko gospodarstvo čvrsto na putu oporavka.

Dow Jones potonuo je prošloga tjedna 1,5 posto, na 17.856 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,6 posto, na 2.071 bod, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 4.927 bodova.

Cijene dionica oštro su pale u petak, nakon što je objavljeno da je u veljači broj zaposlenih u SAD-u porastao za 295.000, znatno više od očekivanja, dok je stopa nezaposlenosti pala s 5,7 na 5,5 posto, najnižu razinu u šest i pol godina. To je već područje koje dio dužnosnika Feda smatra ′punom zaposlenošću′.

To je već 12. mjesec zaredom kako broj zaposlenih raste za više od 200.000, što nije zabilježeno još od 1994. godine, a porasla je i satnica, za 2 posto na godišnjoj razini, što bi ubuduće moglo oživjeti inflaciju.

Zbog toga u anketi Reutersa više od 50 posto analitičara očekuje da će američka središnja banka kamate povećati već u lipnju.

I dok je jačanje gospodarstva dugoročno dobra vijest za tržište dionica, ulagači se plaše da bi prerano povećanje kamata moglo naštetiti oporavku.

Uz to, ulagači bi se trebali prilagoditi novoj situaciji, s obzirom da bi tržište u lipnju izgubilo drugu važnu polugu koja ga je godinama podržavala.

Lani je, naime, Fed ukinuo dugogodišnje programe kupnje obveznica, odnosno tiskanja svježeg, jeftinog novca, dok bi prvo povećanje kamata od 2006. godine značilo da bi tržište ubuduće ovisilo samo o gospodarskoj situaciji i vijestima iz kompanija.

Zbog toga će u fokusu ulagača biti novi makroekonomski podaci koji će pokazati ubrzava li se ili usporava rast najvećeg svjetskog gospodarstva, a to će, pak, podržavati špekulacije o povećanju kamata Feda.

S najvećim nestrpljenjem se ovoga tjedna očekuje izvješće o prometu u trgovini na malo u SAD-u, s obzirom da je potrošnja najveći pokretač američkog gospodarstva.

Rast potrošnje pokazao bi da potrošači usmjeruju svoje uštede na niskim cijenama goriva u kupnju drugih proizvoda. Međutim, analitičari kažu da je potrošnji u veljači možda naštetilo neuobičajeno hladno vrijeme u nekim dijelovima SAD-a.

U fokusu ulagača bit će i Europska središnja banka (ECB) koja u ponedjeljka pokreće program kupnje obveznica članica eurozone, vrijedan 60 milijardi eura mjesečno ili više od 1.000 milijardi eura u idućih godinu i pol dana.

To znači da će financijski sustav eurozone biti preplavljen jeftinim novcem, a sama najava tog poteza početkom godine potaknula je snažan rast cijena europskih dionica.

Od početka godine FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica skočio je oko 15 posto, dosegnuvši najviše razine u sedam godina, dok je američki S&P 500 indeks gotovo nepromijenjen u odnosu na početak godine.