Dow Jones potonuo je 572 boda ili 2,34 posto, na 23.932 boda, dok je S&P 500 skliznuo 2,19 posto, na 2.604 boda, a Nasdaq indeks 2,28 posto, na 6.915 bodova.

Oštar pad cijena dionica posljedica je obnovljenih strahovanja ulagača od trgovinskog rata, nakon što je u četvrtak navečer predsjednik SAD-a Donald Trump naložio da se razmotri uvođenje dodatnih carina na kineski uvoz u vrijednosti od 100 milijardi dolara.

Kina je brzo odgovorila da ne želi trgovinski rat, ali ga se ne boji te da će se boriti protiv "jednostranog američkog protekcionizma po bilo koju cijenu".

Strahovanja od trgovinskog rata pritišću tržište već više od mjesec dana, od kada je Trump prvi put najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija, jer bi te protekcionističke mjere mogle naštetiti rastu globalnog gospodarstva. Tim više što je Kina najavila protumjere istog intenziteta.

Od tada cijene dionica oštro osciliraju, ovisno o procjenama ulagača da li trgovinske tenzije rastu ili se smanjuju.

U prethodna tri dana cijene su dionica na Wall Streetu porasle jer su ulagači smatrali da najave carina od strane Washingtona na uvoz kineske robe, a potom najave protumjera iz Pekinga predstavljaju samo dio pregovaračke taktike.

No, nakon novih Trumpovih poruka, strahovanja od trgovinskog rata ponovno su ojačala, pa su jučer svi najvažniji indeksi izgubili sve prethodne dobitke.

"To je reakcija na zabrinutosti u vezi pristupa američke vlade trgovinskim pitanjima. Tržište oscilira ovisno o tome da li ulagači procjenjuju da se radi samo o retorici ili prevlada mišljenje da je taj problem doista ozbiljan", kaže Rick Meckler, predsjednik u tvrtki LibertyView Capital Management.

Ulagače je dodatno zabrinula i izjava predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella da će Fed vjerojatno morati nastaviti povećavati kamatne stope kako bi zadržao inflaciju pod kontrolom. Kazao je i to da je prerano za zaključke hoće li rast trgovinskih tenzija naštetiti američkom gospodarstvu.

Jučer je objavljeno da je u SAD-u u ožujku broj zaposlenih porastao za 103.000, što je manje od očekivanja analitičara i najmanji mjesečni rast od rujna 2017. godine.

Prosječne plaće po satu porasle su, pak, za 0,3 posto u odnosu na veljaču, zbog čega je rast plaća na godišnjoj razini uvećan na 2,7 posto, s 2,6 posto u veljači.

To pokazuje da bi idućih mjeseci mogla ojačati potrošnja, što bi moglo potaknuti rast inflacije, a to bi, pak, navelo Fed na daljnje povećanje kamatnih stopa.

Pod najvećim pritiskom jučer su na Wall Streetu bile dionice kompanija kojima bi trgovinski rat između SAD-a i Kine mogao najviše štetiti.

Tako su cijene dionica u industrijskom sektoru pale u prosjeku 2,7 posto, pri čemu je među najvećim gubitnicama bila dionica proizvođača zrakoplova Boeinga s padom cijene od 3,1 posto.

Oštro su pale i cijene dionica proizvođača čipova jer taj sektor otprilike četvrtinu svojih prihoda ostvaruje prodajom u Kini. Indeks tog sektora izgubio je jučer 3,1 posto.

Zbog jučerašnjeg oštrog pada, u cijelom proteklom tjednu Dow Jones izgubio je 0,7 posto, dok je S&P 500 potonuo 1,4, a Nasdaq indeks 2,1 posto.

I na europskim burzama cijene dionica jučer su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,22 posto, na 7.183 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,52 posto, na 12.241 bod, a pariški CAC 0,35 posto, na 5.258 bodova.