Dow Jones ojačao je 34 boda ili 0,14 posto, na 24.423 boda, dok je S&P 500 porastao 0,18 posto, na 2.637 bodova, a Nasdaq indeks 0,74 posto, na 7.020 bodova.

Gotovo cijelo trgovanje ti su indeksi proveli u negativnom području, a tek su se pred kraj sastanka probili u pozitivno.

Kako je trgovanje započelo padom cijena dionica, pri čemu se S&P 500 indeks primaknuo najnižoj razini u ovoj godini, aktivirali su se, kažu analitičari, trgovinski algoritmi s nalozima za kupnju.

„Čini se da smo na tim razinama našli privremenu podršku, to bi moglo objasniti ovaj zaokret. No, to mi govori i da kratkoročno možemo očekivati kompjutorski pokretano trgovanje, vrlo nesigurno i bez jasnog smjera", kaže David Joy, strateg u tvrtki Ameriprise.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, osam ih je jučer završilo u plusu, pri čemu je najviše porastao, za 1,4 posto, tehnološki sektor, a pratio ga je komunikacijski, s rastom cijena za 0,8 posto.

S druge strane, najviše je pao, za 1,6 posto, energetski sektor, što je posljedica pada cijena nafte, a s gubitkom od 1,4 posto pratio ga je financijski sektor.

Vrativši se s vikenda, ulagači su naišli na niz razloga za zabrinutost, s obzirom da podaci pokazuju da se rast svih najvećih svjetskih gospodarstava - od SAD-a do Kine i Japana - usporava.

Osim toga, u utorak se u britanskom parlamentu trebalo glasati o dogovoru o rastavi između Velike Britanije i Europske unije, no to je premijerka Theresa May odgodila.

Malo je vjerojatno, kažu analitičari, da će dobiti potporu za taj dogovor, zbog čega rastu strahovanja od neurednog izlaska Britanije iz EU-a u ožujku.

Ulagači se, nadalje, plaše zaoštravanja odnosa između SAD-a i Kine, nakon što je u Kanadi uhićena Meng Wanzhou, financijska direktorica Huaweija i kćer osnivača tog telekomunikacijskog diva.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je da se Meng odmah oslobodi, no njoj prijeti izručenje u SAD jer je uhićenje povezano s kršenjem američkih sankcija Iranu.

Premda američki dužnosnici poručuju da je ovo pravosudno pitanje i nije povezano s trgovinskim pregovorima, očekuje se da će ovaj slučaj dodatno zakomplicirati ionako složene odnose između dva najveća svjetska gospodarstva.

Što se, pak, tiče carinskog primirja, kojega su prije tjedan dana postigli predsjednici SAD-a i Kine Donald Trump i Xi Jinping, Bijela kuća je poručila da će to primirje i pregovori trajati do 1. ožujka.

Ako do tada ne bude postignut trgovinski dogovor, Washington će nastaviti uvoditi carine na uvoz kineskih proizvoda, kazao je u nedjelju američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer.

Zbog svega toga, na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,83 posto, na 6.721 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,54 posto, na 10.622 boda, a pariški CAC 1,47 posto, na 4.742 boda.