Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 84 dolara, pritisnute obilnim zalihama u SAD-u i najavama da će američka središnja banka uskoro ponovo podići kamatne stope.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 95 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 84,14 dolara. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu, kliznuvši na 77,57 dolara.

Trgovci su se u četvrtak fokusirali na rast zaliha u SAD-u u prošlom tjednu, za 2,4 milijuna barela, na 455,1 milijun barela, najvišu razinu od lipnja 2021. godine, prema podacima vlade, koja ukazuje na veću proizvodnju.

Uteg cijenama bile su i najave dužnosnika američke središnje banke da će uskoro ponovo podići kamatne stope kako bi kontrolirali inflaciju.

"Kontinuirani rast komercijalnih zaliha nafte u SAD-u i potencijalno ukorijenjena inflacija ograničavaju potencijal za rast cijena u bliskoj budućnosti", rekao je Tamas Varga iz PVM-a.

U drugoj polovini godine inflacija bi trebala popustiti, što će u kombinaciji s oporavkom kineske potražnje poduprijeti cijene, procjenjuje Varga.

Upravo su izgledi za poboljšanu potražnju u Kini danas spriječili značajniji pad cijena nafte, oslonjeni na ukidanje strogih mjera suzbijanja covida 19.

"Očekujemo da će kineska potrošnja nafte u ovoj godini porasti oko milijun barela dnevno, a naznake snažnog rasta trebale bi se pojaviti već krajem prvog tromjesečja", napisali su u bilješci analitičari banke ANZ.

"Sve u svemu, to bi trebalo povećati globalnu potražnju u 2023. za 2,1 milijun barela dnevno", procijenili su.

Trgovci procjenjuju da je aktualna opskrba tijesna, sudeći po činjenici da je cijena nafte na fizičkom tržištu u Londonu viša za tri dolara nego u ugovorima s rokovima isporuke u idućih šest mjeseci, napominje Reuters.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je danas objavila da je u srijedu barel košarice nafte njezinih članica poskupio 1,36 dolara, na 81,86 dolara.