Očekivana stopa inflacije u Hrvatskoj veća je od kamatne stope na depozite građana u hrvatskim bankama, zbog čega se banke u borbi za klijente koriste povećanjem kamata. Banke ne vjeruju da će inflacija potrajati. "Smatramo da su nositelji gospodarske i monetarne politike poduzeli mjere za suzbijanje inflacije te vjerujemo da će slijedom toga stope rasta cijena koje su bile povećane na razinu višu od 6 posto ubrzo pasti na dugoročno očekivane razine u rasponu od 3 do 3,5 posto.
Korekcija na burzi
U takvim okolnostima vjerujemo da neće biti potrebe indeksiranja kamatnih stopa na depozite s tekućim pokazateljima rasta cijena", kazali su u Raiffeisen banci. Nakon ispuhivanja tržišta kapitala u Hrvatskoj mnogi građani sredstva koja su uložili u dionice sada vraćaju u banke. Problem je, međutim u tome da kada rastu kamate na štednju, obično rastu i one na kredite jer na toj razlici između aktivnih i kamatnih stopa banke zarađuju. Stoga je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski nedavno poručio da banke nemaju razloga za povećavanje kamata na štednju, a samim time i na kredite. Brojni građani uložili su novac u dionicu Hrvatskih telekomunikacija u listopadu prošle godine kada su prinosi na burzi bili veliki. Snažnija korekcija krajem godine natjerala ih je da se vrate na konzervativnije oblike štednje što su banke jedva dočekale nakon ograničavanja kreditnih plasmana banaka od strane HNB-a. U 2007. godini devizni depoziti dosegnuli su 103,1 milijardu kuna, odnosno 14,8 posto, dok su kunski depoziti iznosili 53,6 milijardi kuna. "U uvjetima izraženije volatilnosti na domaćem tržištu kapitala i promijenjene percepcije rizika dio ulagača će pristupati opreznije prilikom ulaganja u rizičnije oblike financijske imovine poput dionica, a dio svoje financijske imovine će premjestiti u sigurnije oblike prije svega depozite", objašnjavaju iz Erste & Steiermärkische banke. Kako bi ublažili opasnost od povećanja inflacije u odnosu na kamate, banke u Hrvatskoj povećavaju pasivne kamate na kunsku štednju.
Rast depozita banaka
Nezavisni ekonomski analitičar Guste Santini ne slaže se da će inflacija tako skoro nestati: "Inflacija će u Hrvatskoj iznositi više od 10 posto. To je manje od kamata na depozite. Sad ovisi o tome hoće li građani držati taj novac u čarapama i gubiti 10 posto ili će ga deponirati u banke gdje će taj gubitak biti manji. Ako građani očekuju veliku krizu, ljudi preferiraju novac, dakle depozit." On tvrdi da očekivanja mogu biti pozitivna ili negativna stavljajući to objašnjenje pod zajednički nazivnik psihološke inflacije za koju naglašava da nikada nije nestala iz Hrvatske. Kako je dugoročno oročavanje u vrijeme jačih inflatornih pritisaka rizično, očekuje se da će se građani okrenuti kratkoročnijim oblicima štednje. Rast kamata nije dobrodošao ni tržištu kapitala, ali se ipak ne očekuje tako skoro da će banke usporiti s borbom povećanja kamata kako bi zauzele što veće tržišne udjele. "U 2008. na bankarskom tržištu očekujemo nastavak solidne depozitne aktivnosti, uz ipak određeno usporavanje u odnosu na dvije prethodne godine te ne očekujemo znatan negativan utjecaj nešto više stope inflacije na rast depozita banaka. Također logično je očekivati nastavak snažnih konkurentskih pritisaka među bankama u privlačenju depozita te u kombinaciji s višom stopom inflacije i nastavak određenih pritisaka na same kamatne stope na depozite", smatraju u Erste & Steiermärkische banci.
Tržišna vrijednost dionica u dva mjeseca smanjena 11,5 posto
Tržišna vrijednost hrvatskih dionica smanjena je u prva dva mjeseca ove godine za 11,5 posto, što je imalo i najveći utjecaj na 10,3-postotno smanjenje ukupne tržišne vrijednosti svih vrijednosnih papira u tom razdoblju, pokazuju podaci Središnje depozitarne agencije. Na kraju veljače ukupna tržišna vrijednost 945 dionica iz depozitorija SDA-a iznosila je 360,52 milijarde kuna te je od početka ove godine smanjena za 47,18 milijardi kuna ili 11,5 posto. Tržišna vrijednost 62 obveznica je pak krajem veljače bila 0,85 posto manja nego početkom ove godine i iznosila je 40,38 milijardi kuna, dok je tržišna vrijednost 65 zapisa istodobno smanjena za 2,2 posto, na 12,3 milijarde kuna.