Prema planu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) u 2015. godini investitori na burzi mogu očekivati dionice u vrijednosti od čak 670 milijuna kuna. Toliko, naime, vrijedi portfelj čitavog niza vrijednosnih papira u vlasništvu države kojega se želi riješiti.

Problem je likvidnost

Ako se plan DUUDI-ja ostvari, tih 670 milijuna kuna, u što ne ulazi planirana prodaja dionica Končara elektroindustrije, koje vrijede oko 170 milijuna kuna, istovjetno je gotovo tromjesečnom prometu na Zagrebačkoj burzi. Stoga se Uprava burze ima razloga veseliti nadolazećoj godini i nadati se da će se time povećati aktivnost poprilično uspavanih investitora.

Ne možemo komentirati spremnost tih kompanija da se već 2015. godine nađu na burzi, ali svakako je važna svijest vlasnika da izlazak na burzu znači mnogo više od potpisa ugovora o uvrštenju. Život društva na burzi obilježen je visokom razinom transparentnosti, korporativnoga upravljanja i komunikacije s njegovim dioničarima. U tom smislu, burza već godinama naglašava da izlazak na burzu nije samo prikupljanje kapitala već i veliki korak za tržišnu orijentiranost društava koja se nalaze u državnom vlasništvu. Vesele nas te najave, ali smo i svjesni da iza svakog izlaska na burzu stoje brojne aktivnosti, o čemu vlasnik sigurno vodi računa ‒ poručuje Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Upozorava da je jedan od najvećih problema burze vrlo niska razina ′free-float′ tržišne kapitalizacije (tržišna kapitalizacija dionica distribuiranih javnosti). Od ukupno 129 milijardi kuna tržišne kapitalizacije dionica, svega je 22 posto u vlasništvu manjih dioničara, dakle onih koji mogu stvarati likvidnost. Iz tog razloga, ako država želi ojačati tržište kapitala i učiniti ga atraktivnim za ulaganje, mora pri odabiru načina privatizacije voditi računa o stvaranju dovoljno široke investitorske baze da bi se osigurala buduća likvidnost ‒ ističe Gažić.
A kako stvari stoje u planu DUUDI-ja, teško da će se to dogoditi u željenoj mjeri.

IPO Hrvatske pošte

Naime, u Planu upravljanja državnom imovinom za iduću godinu na 125 stranica taksativno je naveden cijeli niz kompanija u većinskom, djelomičnom, odnosno bilo kakvom vlasništvu države, kao i nekretnina, te želje što s time sve napraviti. Od popisa društava od posebnog interesa, strateškog interesa i drugih interesa, država će od uprave strateških trgovačkih društava zatražiti da djelomično ili u cijelosti uvrste svoje dionice na uređeno tržište kapitala.
U portfelju DUUDI-ja trenutačno je 27 kompanija od strateškog interesa, još 26 ih je od posebnog interesa u kojima država ima većinski udio za koje je predviđeno restrukturiranje, privatizacija ili prodaja te izlazak na tržište kapitala, i još šest ih je od posebnog interesa koje su već na burzi, kao što su Petrokemija, Ina, holding Đuro Đaković, Končar EI i tako dalje.
Iako se u dokumentu točno ne navode kompanije koje bi trebale izlistati svoje dionice na burzu, može se iščitati što bi se moglo ponuditi investitorima na tržištu kapitala. Svakako u oči upada najava inicijalne javne ponude Hrvatske pošte.
′U prvoj polovini 2015. Društvo će razmotriti mogućnost dokapitalizacije Društva ili dokapitalizacije putem IPO-a′, stoji u dokumentu.
Dokapitalizacija je predviđena i za ACI, Jadroliniju Rijeka, Luku Rijeka, zračne luke Osijek, Pula, Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik, HŽ Cargo, Brodarski institut, Croatia banku, Hrvatsku poštansku banku, Narodne novine, Club Adriatic, Brijuni Rivijeru i tako dalje. To je onih 26 tvrtki koje su od posebnog interesa za državu za koje je predviđeno restrukturiranje, dokapitalizacija, privatizacija ili prodaja te izlazak na tržište kapitala. Iako je dio tih tvrtki društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) kao što su zračne luke i HŽ Cargo, ne bi trebao biti problem pretvoriti ih u dionička društva (d.d.).
Država se također želi riješiti svojih dionica u Sunčanom Hvaru, s čijim se vlasnikom Orco grupom bori već godinama.

Djelomična prodaja Narodnih novina

No ono što bi osim HP-a moglo plijeniti pažnju investitora svakako je već godinama najavljivani IPO Hrvatske elektroprivrede. O privatizaciji toga državnog mastodonta priča se još od vremena premijera Ivice Račana. No do danas ništa nije napravljeno.
Prema planu upravljanja državnom imovinom, ′tijekom 2015. razmotrit će se, u skladu sa stanjem na tržištu kapitala, opcija inicijalne javne ponude ograničenog obujma dionica HEP-a, čime bi se omogućila njihova kupnja od strane zainteresiranih građana, hrvatskih branitelja i mirovinskih fondova′.
Iako se u odlomku prije te rečenice u Planu kaže da je HEP strateški važna kompanija za državu jer država ′sudjeluje u određivanju cijene proizvoda i usluga te treba ostati u vlasništvu RH te se ne predviđa privatizacija, osim kada se zakonom propiše′, država je ostavila otvoren prozor privatizaciji donošenjem jednostavnog zakona. Naime, već je postojao jedan takav, koji je Vlada stavila izvan snage, a bio je napisan na svega nekoliko stranica.
Osim spomenutih dviju za državu važnih kompanija (HP i HEP) država planira prodavati i dijelove Narodnih novina. Naime, u drugoj polovini 2015. planira se djelomična prodaja, uza zadržavanje temeljne djelatnosti od važnosti za RH, a to je izdavanje službenoga glasila.

Manjinski udjeli

No način na koji DUUDI uime države prodaje sve udjele mogao bi rezultirati, kao što je uostalom i znao, slabijom prodajom vrijednosnih papira. Naime, DUUDI, odnosno Centar za restrukturiranje i prodaju koji je pravni sljednik Agencije za upravljanje državnom imovinom a čije poslove je preuzeo DUUDI kako središnje državno tijelo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, ima četiri načina na koji može realizirati prodaju. Zakon inače propisuje sedam mogućnosti prodaje, ali četiri izravno ovise o CERP-u. To su javno nadmetanje, javno prikupljanje ponuda, ponuda dionica na uređenom tržištu i neposredna prodaja. Ukupno, imovina u obliku dionica i poslovnih udjela obuhvaća 588 trgovačkih društava. S time da u njih 507 država ima manje od 50 posto, a u njih 40 većinski je vlasnik.
U dijelu manjinskog portfelja, a riječ je o deset najvećih tvrtki prema nominalnoj vrijednosti, prodat će se Aerodrom brač (d.o.o.), Agrolaguna, Hoteli Haludovo, HTP Korčula, Uljanik i Vranjica Belvedere. Također, prodat će se i dionice HT-a, ali ne prije kolovoza kada ističe zalog za kredit koji je država uzela kod Erste banke da bi spasila kutinsku Petrokemiju. Udio u Luci Ploče već je prodan Prvom plinarskom društvu.

Ništa za male investitore

Prema planu, CERP će u idućoj godini završiti sve postupke prodaje dionica i poslovnih udjela koji nisu završeni na početku godine. Pokrenut će prodaju dionica 28 trgovačkih društava na uređenom tržištu kapitala a koje su već izlistane na ZSE-u, objaviti prodaju dionica i poslovnih udjela najmanje 50 kompanija javnim nadmetanjem, a riječ je o dionicama koje ne kotiraju na burzi.
Od kompanija u kojima država ima većinsko vlasništvo planira se prodaja Hotela Maestral, Hotela Plat, Imperijal, Jadroplova, 3. maj motora i dizalica, 3. maj tvornice industrijske i brodske opreme, 3. maj STM-a, RIZ odašiljača, Lipovice d.o.o., Meisa, Nacionalne veletržnice, Knjigovođe d.o.o., Pleter usluga d.o.o., Intela d.o.o., Splitksa FTZ i Veterinarske ambulante Gračac. Nakon završetka predstečajnih nagodbi prodat će se udjeli i dionice u Badelu 1862, Borovu, Dalmi, Hotelu Medena, Imoti, Hotelima Podgora, Hotelima Živogošće, Kaštelanskim staklenicima i Orljavi. A nakon završetka sudskih sporova, žalbi, tužbi i rezervacija prodat će se udjeli u Dioni, Gavrilović Maloj privredi, Hotelima Makarska, Institutu za sigurnost Zagreb, Jadranu, Konoplji, Panexu, Uljanik Teasu i Vjesniku. Sve prodaje koje se ne završe do kraja ove godine nastavit će se i u idućoj.
Mnogo je tvrtki za prodaju, a država ih se hitno želi riješiti. Ponekad pozivi na nadmetanje i prodaju ne uspiju. Država, kao što je to bilo i u slučaju Luke Ploče, prodaje pakete dionica. Nikada ne pusti dionice na burzu i omogući malim investitorima, koji bi možda htjeli kupiti nekoliko komada dionica nekog, primjerice, hotela. Možda bi se u tim slučajevima mali investitori, a u krajnjoj liniji i špekulanti, htjeli kupiti određeni broj dionica kako bi, u skladu sa svojim financijskim mogućnostima i očekivanjima, zauzeli neku malu poziciju pa zaradili na tome za nekoliko godina. S druge strane, prodaja paketa ponekad ne odgovara većim igračima na tržištu jer je paket prevelik. Pogotovo ako već ima dionice pojedine kompanije i kupnja novih dovela bi ga u probleme jer bi trebao objaviti ponudu za preuzimanje. A možda mu je paket koji se nudi i prevelik i preskup.

Mn: Očekuju se veliki paketi

Prodaja dionica pojedinačno bila bi, operativno i troškovno, neefikasna za državu, a ipak je riječ o novcu poreznih obveznika. Također, potražnja retail segmenta na domaćoj burzi iznimno je limitirana, stoga bi pojedinačna prodaja dionica, bojim se, bila neuspješna ‒ smatra Dalibor Balgač, izvršni direktor Investicijskog bankarstva Hypo banke.
Očekuje da će DUUDI preko CERP-a biti mnogo aktivniji sljedeće godine na tržištu kapitala.
Očekujemo prodaju velikih paketa, što će posljedično stvoriti interes stranih ulagača, ali i domaćih institucionalnih investitora za dionice u Hrvatskoj ‒ ističe Balgač.
No usprkos svemu i tome što su gospodarski trendovi i dalje negativni za 2015. godinu, u investicijskom bankarstvu Hypo banke pozitivno gledaju na sljedeću godinu.
Naš je optimizam selektivan i uključuje dionice u turističkom, prehrambenom i transportnom (morskom) sektoru, a očekivanja temeljimo na pozitivnim aktivnostima unutar navedenih sektora. No kretanje indeksa CROBEX zbog velikog utjecaja pojedinih dionica na njega i izrazito niskih prometa gotovo je nemoguće prognozirati. Iako, u prilog domaćoj burzi idu i najavljene porezne promjene za 2015. godinu, odnosno oporezivanje kamata. Navedeno će rezultirati većim interesom za štednju u investicijskim fondovima i upravljanje portfeljima klijenata ‒ zaključuje Balgač.
Hoće li država preko DUUDI-ja i CERP-a ostvariti zacrtani plan, ostaje se samo nadati. Jer među svim nabrojenim kompanijama, neke se prodaju već godinama. Samo na primjeru HPB-a može se vidjeti koliko prodaja može trajati, a da se ne spominju dionice i udjeli u pojedinim hotelima.