Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo 4,2 posto, na 25.339 bodova, dok je S&P 500 pao 4,1 posto, na 2.767 bodova, a Nasdaq indeks 3,7 posto, na 7.496 bodova.

Oštar pad tih indeksa ponajviše je posljedica višetjednog rasta prinosa na američke državne obveznice, a pad Wall Streeta uzdrmao je sva svjetska tržišta, pa je MSCI indeks svjetskih dionica, koji prati kretanja na 47 burzi, prošloga tjedna potonuo 4,4 posto.

Početkom tjedna prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli su 3,26 posto, najvišu razinu u sedam i pol godina, zbog čega raste konkurentnost obveznica u odnosu na rizičnije investicije.

Doduše, kasnije su skliznuli s tih razina, no ulagači se plaše da će se njihov rast nastaviti jer svi posljednji podaci ukazuju na snažan rast američkog gospodarstva, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamatnih stopa kako bi spriječila pregrijavanje gospodarstva i jačanje inflacije.

Donedavno su se ulagači nadali da je ciklus povećanja kamata pri kraju, no Fed je prije dva tjedna signalizirao da bi kamate mogao povećati i u prosincu, već četvrti put ove godine.

Osim toga, monetarne vlasti očekuju da će cijenu novca podići još u tri navrata u idućoj godini i još jednom na početku 2020.

Više kamate štete tržištu kapitala

„Tržište analizira koliko bi se daljnji rast kamata mogao preliti na realno gospodarstvo u vidu povećanja kamata na hipotekarne kredite, automobilske ili kredite za studente. Ovo što sada vidimo je pozicioniranje tržišta za sporiji rast", kaže Mona Mahajan, analitičarka u tvrtki Allianz Global Investors.

Ulagači se plaše da bi zaoštravanje monetarne politike Feda moglo biti previše agresivno, a takva očekivanja loše utječu na tržište kapitala, na kojemu su cijene dionica nedavno dosegnule najviše razine u povijesti, dok s druge strane više kamate potiču rast prinosa na obveznice, zbog čega raste njihova konkurentnost u odnosu na dionice i druge rizičnije investicije.

Uz to, više kamate mogle bi izazvati usporavanje rasta gospodarstva i umanjiti zarade kompanija.

„Kako će se tržište dionica tome prilagoditi? Smanjenjem cijena, a time povećanjem stope povrata. Dionice neće imati izbora jer ako ne ostanu konkurentne stopama prinosa na nerizične investicije, ulagači će ih prestati kupovati i okrenuti se obveznicama", tumači Walter Zimmerman, analitičar u tvrtki ICAP.

Ulagače zabrinjavaju i naznake usporavanja rasta globalnog gospodarstva, na što je ovih dana upozorio i Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je zbog uvođenja carina i zaoštravanja financijskih uvjeta u svijetu smanjio procjene rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini s 3,9 na 3,7 posto.

Pritom je MMF smanjio procjene rasta kako SAD-a, tako i Kine te Europe u ovoj i idućoj godini.

Trump: Mislim da je Fed poludio

U međuvremenu, predsjednik SAD-a Donald Trump ponovno je zaprijetio Kini uvođenjem dodatnih carina na 267 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, što pokazuje da trgovinske tenzije ne popuštaju i što dodatno unosi nesigurnost na tržišta jer bi zarade kompanija mogle pasti.

Osim toga, Trump je potaknuo nesigurnost na tržištu oštrim kritikama Feda. Prvo je kazao da Fed prebrzo povećava kamate, s obzirom da je inflacija minimalna, a gospodarstvo snažno, a dan kasnije kazao je „da je Fed poludio" i da je njegova politika povećanja kamata "smiješna".

Idućega tjedna u fokusu ulagača ući će kvartalna poslovna izvješća američkih kompanija.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su kompanije iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju ostvarile rast dobiti od 21,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

I na europskim burzama cijene dionica prošloga su tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 4,4 posto, na 6.995 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,8 posto, na 11.523 boda, a pariški CAC 4,9 posto, na 5.095 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna skliznuo 4,6 posto, na 22.694 boda.