Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale, ponajviše u bankarskom sektoru jer su ulagači zabrinuti zbog usporavanja svjetskog gospodarstva, pa su počeli sumnjati i u učinkovitost monetarne politike.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones skliznuo 1,4 posto, na 15.973 boda, dok je S&P 500 oslabio 0,8 posto, na 1.864 boda, a Nasdaq indeks 0,6 posto, na 4.337 bodova.

Pod najvećim se pritiskom prošloga tjedna našao bankarski sektor jer su ulagači zabrinuti u vezi profitabilnosti banaka, s obzirom na slabljenje globalnog gospodarstva i rekordno niske kamatne stope.

Od početka godine S&P indeks financijskog sektora potonuo je gotovo 14 posto, najviše od svih 10 sektora S&P indeksa, pa je polovicom tjedna zaronio na najnižu razinu od listopada 2013. godine.

Analitičari ističu i da uvođenje negativnih kamata na depozite od strane središnjih banaka, koje na taj način pokušavaju potaknuti rast kreditiranja i gospodarstvo, postaje dio problema, a ne rješenja.

Ulagače nije ohrabrila ni predsjednica američke središnje banke Janet Yellen, koja je u izvješću Kongresu signalizirala da bi Fed mogao usporiti tempo povećanja kamatnih stopa zbog pogoršanja financijskih uvjeta i nesigurnosti u vezi usporavanja rasta kineskog gospodarstva.

Kada je u prosincu Fed prvi puta od 2006. godine povećao kamate, signalizirao je da bi u ovoj godini cijena novca mogla biti povećana još u četiri navrata.

No, zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva, niske inflacije i previranja na financijskim tržištima, analitičari vjeruju da će Fed odustati od prvotnih planova.

Tim više što su financijska tržišta pod pritiskom pada cijena nafte, slabosti kineskog i drugih gospodarstava u razvoju, valutnog rata, slabosti banaka, neučinkovitosti monetarne politike...

"Politike središnjih banaka i nesigurnost u vezi njihove učinkovitosti postaju razlog zabrinutosti. Postoje velike razlike između onoga što bi Fed mogao učiniti, što poručuje i što tržišta očekuju. A to izaziva nesigurnost", kaže Leo Grohowski, direktor u BNY Mellon Wealth Management.

S&P 500 indeks zaronio je polovicom tjedna na najnižu razinu u dvije godine, no na samom kraju tjedna uspio je ublažiti gubitke, zahvaljujući oporavku energetskog sektora.

U petak su cijene nafte skočile više od 12 posto jer je oživjela nada da bi OPEC mogao postići dogovor o smanjenju proizvodnje nafte, što bi trebalo stabilizirati cijene ′crnog zlata′.

Zahvaljujući tome, u petak su se oporavile dionice u energetskom i rudarskom sektoru, pa je na Wall Streetu prekinut petodnevni negativni niz burzovnih indeksa.

"Možda je tržište malo podcijenjeno, možda su ulagači malo previše pesimistični. Prerano je reći je li ovaj uspon cijena početak održivog oporavka, no ohrabruje što i dalje ima interesa za dionice unatoč lošem početku godine", kaže John Carey, portfelj menadžer u fondu Pioneer Investment Management.

Od početka godine S&P 500 indeks izgubio je 8,8 posto zbog oštrog pada cijena nafte i strahovanja ulagača od posljedica usporavanja rasta američkog i globalnog gospodarstva.

I na europskim burzama cijene dionica prošloga su tjedna oštro pale. Londonski FTSE skliznuo je 2,4 posto, na 5.707 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,4 posto, na 8.967 bodova, a pariški CAC 4,9 posto, na 3.995 bodova.

Na Tokijskoj se burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna strmoglavio 11,1 posto, na 14.952 boda, najnižu razinu u 15 mjeseci. To je njegov najveći tjedni gubitak od globalne financijske krize 2008. godine.