Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 0,8 posto, na 74,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 68,10 dolara.

Prethodnih tjedana cijene su nafte rasle znatno brže jer je Saudijska Arabija poručivala da želi više cijene ′crnoga zlata′ i da bi OPEC i njegovi partneri mogli produljiti sporazum o smanjenoj proizvodnji i na iduću godinu.

Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene.

Podršku cijenama, koje se kreću na najvišim razinama u gotovo četiri godine, pružaju i prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će ponovno uvesti sankcije Iranu, što bi vjerojatno smanjilo iranski izvoz nafte.

Trump će do 12. svibnja odlučiti hoće li ponovno podići sankcije Iranu, koje su ukinute kao dio sporazuma s još šest svjetskih sila, jer smatra da je taj sporazum o iranskom nuklearnom programu loš.

S druge strane, rast cijena nafte prigušilo je jačanje američkog dolara jer zbog toga nafta, čija se cijena izražava u američkoj valuti, postaje skuplja za vlasnike drugih valuta, pa slabi potražnja za ′crnim zlatom′.

"I dalje je cijena nafte visoka, a sporiji rast cijene prvenstveno je rezultat jačeg dolara", kaže Bjarne Schieldrop iz SEB-a.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna skočio 1,5 posto, što je njegov najveći tjedni dobitak od studenoga 2016., pri čemu je dosegnuo 91,67 bodova, najvišu razinu u tri i pol mjeseca.

Posljedica je to rasta prinosa na američke državne obveznice jer bi zbog jačanja inflacije američka središnja banka Fed mogla ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa.

Isto tako, rast cijena nafte ograničen je zbog rasta proizvodnje u SAD-u, što povećava ponudu na svjetskim tržištima i tako otežava napore OPEC-a koji smanjenom proizvodnjom nastoji podržati cijene.

Tako je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za daljnjih 5, na ukupno 825, najvišu razinu od ožujka 2015. godine.

U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 610 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

Američka proizvodnja je u prošlom tjednu porasla na 10,59 milijuna barela dnevno, što je dovelo do rekordnog izvoza nafte SAD-a, a to narušava nastojanja OPEC-a da se smanji ponuda ′crnog zlata′ na svjetskim tržištima.