Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna ojačao 1,2 posto, na 96,31 bod, najvišu razinu od srpnja 2017. godine.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj skliznula 0,4 posto, na 110,80 jena.

No, dolar je ojačao u odnosu na europsku valutu, pa je tečaj eura skliznuo 1,4 posto, na 1,1410 dolara, najnižu razinu od srpnja 2017. godine.

Pritisak na euro uslijedio je u petak nakon što su mediji izvijestili da Europsku središnju banku (ECB) sve više brine izloženost banaka dramatičnom padu turske lire.

Pozivajući se na dva neimenovana izvora, Financial Times izvijestio je da ECB zabrinjava izloženost banaka u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj previranjima u Turskoj.

Sve dublji jaz između Turske i SAD-a i zabrinutost za tursko gospodarstvo prouzročili su nagli pad turske lire prema dolaru.

Produbljivanja gospodarske krize u Turskoj posljedica je odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u petak o udvostručenju carina na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje na 20, odnosno 50 posto.

"Upravo sam odobrio udvostručenje carina na čelik i aluminij iz Turske, dok njezina valuta, turska lira, pada u odnosu na naš vrlo snažni dolar. Naši odnosi s Turskom u ovom trenutku nisu dobri!", napisao je Trump na Twitteru.

Zbog toga je na valutnim tržištima tečaj turske lire, koji je i prije bio pod pritiskom, u petak potonuo 18 posto, što je njegov najveći dnevni gubitak od financijske krize u Turskoj 2001. godine.

Pritom je tečaj lire prema dolaru zaronio na najnižu razinu u povijesti, pa se za jedan dolar izdvaja više od 6 lira.

Od početka godine lira je izgubila oko 40 posto vrijednosti jer tamošnjem gospodarstvu prijeti oštro usporavanje rasta, a možda i recesija, na što upozorava rejting agencija Fitch.

Zbog toga su ulagači nagrnuli kupovati valute koje smatraju sigurnim utočištima za kapital, poput dolara, jena, švicarskog franka.

U takvom je okruženju euro oslabio prema dolaru i ostalim valutama, uključujući švicarski franak, tumače trgovci.

"Tržišta čekaju turski odgovor na valutnu krizu i nadaju se vjerodostojnijoj monetarnoj politici i diplomatskim akcijama", ističe Kit Juckes iz francuske banke Societe Generale.

"Što dulje tržište čeka, to bi se više kriza mogla proširiti, ne samo na imovinu tržišta u nastajanju već i na onu razvijenih tržišta. Švicarski franak, jen i dolar jedine su ′sigurne′ valute u jako kratkoročnoj perspektivi", upozorava Juckes.

Na globalnim deviznim tržištima ovog ljeta dominiraju političke trzavice, u rasponu od američkih sankcija Rusiji i Turskoj, preko trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, do napetosti na Bliskom istoku i u Europi.

Pod pritiskom se našla i ruska rublja, pa je njezin tečaj prema dolaru skliznuo na najnižu razinu od kraja 2016 godine, 66,70 rubalja za dolar, nakon što je Washington najavio nove sankcije Rusiji jer smatra da je Moskva nedavno uporabila nervni otrov protiv bivšeg ruskog agenta i njegove kćeri u Britaniji.

"Na tržištima je ponovo zavladala nesklonost riziku, podvrgavajući pritisku valute tržišta u nastajanju i potičući jačanje valuta koje su na glasu kao sigurna utočišta za kapital, poput dolara i švicarskog franka", zaključuje Antje Praefke, analitičar Commerzbanka.