Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna skočio 1,3 posto, na 94,76 bodova, blizu najviše razine od studenoga 2016.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj porasla 1,1 posto, na 110,65 jena.

Dolar je ojačao i u odnosu na europsku valutu, pa je tečaj eura skliznuo 1,4 posto, na 1,1610 dolara.

Uspon dolara zahvaljuje se odluci američke središnje banke o povećanju ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 1,75 do 2 posto.

„Gospodarstvo je u dobroj situaciji. Većina ljudi koja želi pronaći posao, nalazi ga. Nezaposlenost i inflacija su niske... Ukupni izgledi za rast ostaju povoljni", poručio je predsjednik Feda Jerome Powell, nakon sjednice čelnika središnje banke.

I dok se povećanje kamata očekivalo i već je bilo uračunato u cijenu dolara, ulagače su prema dolaru usmjerile nove projekcije čelnika Feda koji su blago povećali procjene kretanja kamata do kraja godine i sada očekuju još dva povećanja u 2018., a ne jedno kao dosad.

Razlog je tome jačanje inflacije, pa nove procjene čelnika Feda pokazuju da će stopa rasta potrošačkih cijena u ovoj godini dosegnuti 2,1 posto, blago iznad Fedovih ciljanih razina od 2 posto.

„Sada se u ovoj godini očekuje ukupno četiri povećanja kamata, dok je dosad na tržištu bio konsenzus o tri povećanja, stoga smatram da je to malo iznenađenje. Čini se da je Fed sada znatno uvjereniji da inflacija doseže, pa čak i premašuje, njihove ciljane razine, stoga povećavaju i procjene kretanja kamata", kaže Katie Nixon, direktorica u fondu Northern Trust Wealth Management.

S druge strane, euro se našao pod pritiskom nakon odluka Europske središnje banke. Prema izjavama čelnika ECB-a Marija Draghija, izdašni program kupnji obveznica, uveden radi podrške gospodarstvu eurozone, bit će okončan krajem ove godine.

No, rekordno niske ključne kamatne stope ECB kani zadržati barem do kraja ljeta iduće godine.

Analitičari predviđaju da će euro dodatno trpjeti u skorijoj budućnosti zbog, kako navode, usporavanja rasta u eurozoni, političke nestabilnosti u Italiji i napetosti na globalnom trgovinskom planu.

"Europi trebaju snažniji pokazatelji da bi se promijenile rasprave o visini kamata i mirnija politička situacija da bi se uspostavilo povjerenje da normalizacija monetarne politike vodi prema snažnijoj valuti", kazao je analitičar u banci Societe Generale Kit Juckes.