Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna skočio 1,5 posto, najviše od studenoga 2016., pri čemu je dosegnuo 91,67 bodova, najvišu razinu od 12. siječnja.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj porasla 1,3 posto, na 109,05 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura skliznuo 1,3 posto, na 1,2130 dolara.

Snažan rast dolara zahvaljuje se skoku prinosa na američke državne obveznice.

Prinosi na ključne 10-godišnje američke obveznica dosegnuli su psihološki važnu granicu od 3 posto, što je njihova najviša razina u četiri godine, dok su prinosi na obveznice s kraćim rokom dospijeća dosegnuli 2,5 posto, najviše razine u više od deset godina.

Premda tečaj dolara u više od godinu dana gotovo da nije reagirao na razlike u prinosima po američkim obveznicama u odnosu na one po obveznicama drugih vodećih svjetskih gospodarstava jer su ulagači prednost davali gospodarskom oporavku, ponajprije u Europi, u prošlom se tjednu situacija uvelike preokrenula.

Skok američkih prinosa iznad tri posto primorao je ulagače da priznaju kako dolaru u prilog ide povećanje razlike u prinosima.

Zbog toga čak ni slabiji nego što se očekivalo podaci o američkom bruto domaćem proizvodu (BDP) nisu negativno utjecali na američku valutu.

U petak je objavljeno da je gospodarstvo SAD-a u prvom tromjesečju ojačalo 2,3 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 2,9-postotni rast u prethodnom kvartalu.

Posljedica je to najslabijeg rasta osobne potrošnje u posljednjih gotovo pet godina.

Zbog toga su se među ulagačima pojavile zabrinutosti da bi američko gospodarstvo moglo biti u kasnijim stadijima gospodarske ekspanzije, pa bi središnja banka možda mogla biti primorana usporiti tempo zaoštravanja monetarne politike.

No, analitičari smatraju da je ovo usporavanje rasta privremeno jer bi porezne promjene i rast plaća trebali ubuduće potaknuti potrošnju.

"Mislimo da takve zabrinutosti nisu utemeljene i da je američka središnja banka na putu povećanja kamatnih stopa u 2018. godini u tri navrata, ako ne i četiri", kazala je Nish Parekh, trgovkinja valutama u Silicon Valley Banku.

I dok se očekuje da će Fed nastaviti sa zatezanjem monetarne politike, manje je vjerojatno da će u tom smjeru žuriti japanska i europska središnja banka, s obzirom da tamošnji gospodarski pokazatelji nisu impresivni.

Tako je prošloga tjedna održana prva sjednica japanske središnje banke nakon stupanja na dužnost novog guvernera i na njoj je potvrđena dosadašnja ultrapopustljiva monetarna politika.

Isto tako, Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je na redovnoj sjednici ostavila nepromijenjenima ključne kamatne stope, program kupnji obveznica i smjernice za budućnost, kako su financijska tržišta i očekivala.

"U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, Upravno vijeće potvrđuje da će se neto kupnje vrijednosnih papira u sadašnjem mjesečnom iznosu od 30 milijardi eura provoditi do kraja rujna 2018., ali i duže ako to bude potrebno", priopćila je središnja banka.