Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala i prošloga tjedna, trećega zaredom, no znatno je oscilirala, ovisno o tome kakve su špekulacije u vezi povećanja kamata Feda prevladavale na tržištu

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 0,5 posto, na 110,75 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,05 posto, pa je cijena eura skliznula na 0,9960 dolara.

No, tečaj dolara pao je prema japanskoj valuti za 0,6 posto, na 146,60 jena.

Pad dolara treći tjedan zaredom uslijedilo je nakon velikih dnevnih oscilacija, ovisno o tome kakve su špekulacije prevladale na tržištu po pitanju povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.

Tijekom tjedna dolarov indeks dosegnuo je i 112,70 bodova, nakon što je u srijedu američki Feda ponovno povećao, već četvrtu sjednicu zaredom, ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3,75 do 4 posto, najvišu razinu od početka 2008. godine.

Tako brzo zaoštravanje monetarne politike ne pamti se od početka 1980.-ih godina, kada je inflacija bila isto toliko visoka kao sada.

Novo povećanje kamata se na tržištu očekivalo, kao i poruka iz priopćenja središnje banke da bi se ubuduće tempo povećanja cijene novca mogao usporiti.

Međutim, podršku dolaru pružile su poruke predsjednika Feda Jeromea Powella koji je, doduše, potvrdio da bi na jednoj od idućih sjednica mogla započeti rasprava o usporavanju tempa povećanja kamata, no kazao je i da je još prerano za to.

"Preostaje nam još posla, a podaci objavljeni od naše prethodne sjednice sugeriraju da će konačna razina kamatnih stopa biti viša nego što se ranije očekivalo", rekao je.

Nakon tih poruka, na tržištu novca procjenjivalo se da bi ključne kamate Feda do svibnja iduće godine mogle dosegnuti vrhunac od 5 do 5,25 posto, dok se prije očekivao rast kamata do 4,75 posto.

No, u petak je tečaj dolara oštro pao, nakon što je objavljeno da je u listopadu broj zaposlenih u SAD-u povećan za 261.000, više nego što se očekivalo, ali najmanje još od kraja 2020. godine, dok je stopa nezaposlenosti porasla s 3,5 na 3,7 posto.

Prosječna plaća porasla je, pak, za 4,7 posto na godišnjoj razini, sporije u odnosu na 5 posto u rujnu.

To je ukazuje na usporavanje rasta tržišta rada i slabljenje inflacijskih pritisaka, pa su ponovno prevladale špekulacije da će Fed usporiti tempo povećanja kamata.

U Europi je, pak, u fokusu trgovaca bila britanska funta, koja je oslabila prema dolaru.

Britanska središnja banka povećala je u četvrtak ključnu kamatu već osmu sjednicu zaredom, i to za čak 0,75 postotnih bodova, najviše u zadnje 33 godine.

No, upozorila je da Britaniji prijeti najduža recesija otkad se prate ti podaci i da bi mogla potrajati do duboko u 2024. godini. Zbog toga je najavila usporavanje tempa povećanja kamata, unatoč visokoj inflaciji.