Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula 4,2 posto, na 64,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,7 posto, na 61,25 dolara.

Pad cijena nafte posljedica je, među ostalim, Trumpove najave da će uvesti carine na uvoz čelika u SAD od 25, a aluminija od 10 posto, što je izazvalo strahovanja ulagača od trgovinskih ratova i slabljenja rasta svjetskog gospodarstva.

Trumpova najava izazvala je, među ostalim, oštre odgovore iz Europske unije, koja je najavila protumjere, Kanade, Kine...

Američka industrija proizvodnje nafte i plina također ne odobrava Trumpove planove, pa je poručila da bi uvođenje carina izazvalo pad zaposlenosti u energetici jer bi povećalo troškove velikih infrastrukturnih projekata.

"Najava carina izazvala je i bojazan da gospodarski rast neće biti dovoljno snažan da bi potaknuo potražnju za naftom", kaže Gene McGillian iz analitičke tvrtke Tradition Energy.

Negativno su na cijene nafte utjecali i podaci o neočekivano snažnom rastu zaliha nafte i benzina u SAD-u.

Uz to, u SAD-u i dalje raste proizvodnja, premda je još u studenom dosegnula 10,057 milijuna barela dnevno. To je njezina rekordna razina od kada vlada prati te podatke, a procjenjuje se da će do kraja ove godine dosegnuti i 11 milijuna barela dnevno.

Na daljnji rast proizvodnje ukazuju u petak objavljeni podaci tvrtke Baker Hughes, prema kojima je broj bušotinskih postrojenja porastao i prošloga tjedna, šestoga zaredom, što nije zabilježeno od prošloga lipnja.

Doduše, taj je broj prošloga tjedna povećan za samo jedno postrojenje, no sada ih je ukupno 800, što je njihova najviša razina od travnja 2015. godine.

U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

A to, pak, umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene ′crnog zlata′.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neki drugi proizvođači, uključujući Rusiju, smanjili su, naime, proizvodnju od siječnja 2017. za 1,8 milijuna barela dnevno ili gotovo 2 posto globalne proizvodnje kako bi se uravnotežile prevelika ponuda i nedovoljno snažna potražnja.