Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 3,3 posto, na 64,85 dolara, odmaknuvši se od najniže razine od polovice prosinca, na koju je skliznula tjedan dana prije.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 4,2 posto, na 61,70 dolara.

Unatoč prošlotjednom rastu, cijene ′crnog zlata′ i dalje su u minusu oko 7 posto u odnosu na svoje najviše razine u ovoj godini, dosegnute krajem siječnja.

Prošlotjedni oporavak cijena nafte ponajviše se zahvaljuje slabljenju dolara, čija je vrijednost u odnosu na košaricu valuta prošloga tjedna pala 1,5 posto i zaronila na najnižu razinu u tri godine.

Kako se cijena nafte izražava u dolarima, slabija američka valuta može izazvati jačanje potražnje za naftom jer su njezine cijene niže za kupce koji koriste druge valute.

"Ne želim podcijeniti ulogu dolara. Slabiji dolar bio je vrlo poticajan za cijene nafte", kaže Bill Baruch, predsjednik u tvrtki Blue Line Futures.

Pozitivno je na tržišta nafte utjecao i prošlotjedni oporavak svjetskih burzi, nakon oštrog pada u prethodna dva tjedna, jer je ponovno ponešto ojačala sklonost ulagača prema riziku.

"Nakon tako oštrog pada, kakav smo vidjeli prethodnog tjedna, tržište se možda oporavlja. No, ako pogledate podatke o rastu broja naftnih postrojenja u SAD-u... To bi moglo ograničiti uspon cijena nafte", kaže Tony Headrick, analitičar u tvrtki CHS Hedging.

U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao već četvrti tjedan zaredom, i to za njih 7, na ukupno 798 postrojenje, najvišu razinu u tri godine.

To je znatno više od oko 590 postrojenja, koliko ih je bilo aktivno u istom lanjskom razdoblju, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

Stoga se može očekivati daljnji rast proizvodnje, premda je već prethodnoga tjedna, prema podacima Agencije za energiju (EIA), proizvodnja u SAD-u dosegnula rekordnih 10,27 milijuna barela dnevno, pa je SAD postao veći proizvođač od Saudijske Arabije.

A to, pak, umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene ′crnog zlata′. Naime, Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i neki drugi proizvođači, uključujući Rusiju, već dulje vrijeme nastoje smanjenjem proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno uravnotežiti preveliku ponudu i nedovoljno snažnu potražnju.