Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale više od 3 posto jer trgovce zabrinjava usporavanje rasta gospodarstava, a time i potražnje za ′crnim zlatom′, dok podršku cijenama pružaju napetosti na Bliskom istoku.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skliznula 3,5 posto, na 87,29 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio nešto više od 3 posto, na 83,14 dolara.

Cijene su pod pritiskom zbog sporog rasta najvećih svjetskih gospodarstava zbog čega slabi i potražnja za naftom.

Analitičari JP Morgana objavili su prošloga tjedna da je svjetska potrošnja nafte od početka travnja slabija za 200.000 barela dnevno nego što se očekivalo.

U petak ujutro cijene su nafte snažno porasle, nakon vijesti o eksplozijama kod iranskog grada Isfahana, što je bio izraelski odgovor na nedavni iranski napad dronovima na Izrael.

Trgovci su se plašili eskalacije sukoba na Bliskom istoku, no kada je postalo jasno da je to bio samo ograničeni odgovor Izraela na prethodni napad, cijene su nafte ponovno pale.

Investitori su u takvim uvjetima smanjili premiju za geopolitički rizik u cijenama nafte.

"Prvotni skok cijena nafte možda je naglasio početni strah od daljnje eskalacije, ali vidjeli smo da su tržišta dionica i nafte nakon tih preliminarnih poteza promijenila smjer", rekao je Joshua Mahony iz Scope Marketsa.

Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je više od 13, a na američkom tržištu oko 16 posto.