Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago pale, nakon znatnih oscilacija zbog eskalacije krize u Crvenom moru, ali i zbog neočekivanog smanjenja cijena od strane Saudijske Arabije.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skliznula 0,5 posto, na 78,29 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,1 posto, na 72,68 dolara.

Saudijska Arabija smanjila cijene

Na početku prošloga tjedna cijene su osjetno pale jer je Saudijska Arabija iznenadila tržišta spuštanjem cijene azijskim kupcima na najnižu razinu u nešto više od dvije godine.

Analitičari nagađaju da Rijad nastoji sačuvati tržišni udio nakon spora sa skupinom zemalja u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) oko smanjivanja proizvodnje kvota.

Angola je krajem prošle godine istupila iz OPEC-a i povećala proizvodnju, uz bok Nigeriji i Iraku, pokazalo je istraživanje Reutersa.

U prva tri mjeseca 2024. Saudijska Arabija i Rusija odlučile su smanjivati opskrbu za dodatnih oko 700 tisuća barela dnevno kako bi je prilagodile smanjenoj potražnji zbog usporavanja gospodarskog rasta i tako stabilizirale cijene.

"Kada bismo se usredotočili samo na fundamente, uključujući veće zalihe, veću proizvodnju OPEC-a i proizvođača izvan OPEC-a te nižu saudijsku prodajnu cijenu nego što se očekivalo, zaključili bismo da cijene mogu samo padati", kaže Tony Sycamore iz IG-a.

No, podršku cijenama pružaju geopolitičke napetosti na Bliskom istoku.

Kriza u Crvenom moru

Tako je krajem tjedna u fokusu trgovaca bila eskalacija krize u Crvenom moru.

Krajem prošle godine jemenski Huti počeli su u tjesnacu na ulazu u Crveno more napadati komercijalne brodove povezane s Izraelom kako bi iskazali potporu palestinskom Hamasu u sukobu s izraelskim oružanim snagama u Pojasu Gaze.

U noći sa četvrtka na petak SAD i Britanija odgovorili su napadima na vojne ciljeve u Jemenu povezane s tom skupinom, što je potaknulo strahovanja da bi se sukob Izraela i Hamasa mogao proširiti na cijelu regiju i omesti opskrbu naftom.

Važna je točka na prometnim pravcima na Bliskom istoku i Hormuški tjesnac, koji kontrolira Iran. Iranska mornarica zaplijenila je četvrtak tanker koji je iračku sirovu naftu namijenjenu Turskoj prevozio južno od tjesnaca.

"Posljedice eventualne opsežnije obustave protoka nafte kroz Hormuški tjesnac bile bi do tri puta snažnije od cjenovnih šokova 1970-ih i dvostruko veće od utjecaja ukrajinskog rata na tržište plina", rekao je Saul Kavonic iz MST Marquee.

Rast cijena, međutim, sprječavaju strahovanja od slabljenja potražnje. Naime, kinesko gospodarstvo, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se toliko brzo koliko se očekivalo, dok se rast američkog i gospodarstva eurozone već dulje vrijeme usporava.